uriel-soberanes-BdTXih1IfTs-unsplash

Njegovo veličanstvo – ris: Upoznajte posljednjeg koji je stigao na Plitvice

GREEN_300_listici_sredina

Gotovo istrijebljena životinja

Ris je naša najveća vrsta iz porodice mačaka, može težiti i do 38 kg. Vrlo je vješt penjač i može jako brzo trčati, doseže brzinu i do 80 km/h, ali svoj plijen ipak najradije lovi iz zasjede. Hrani se pticama, gmazovima i vodozemcima, te manjim sisavcima, no preferira srne i mladunčad jelena.

Posljednji ris koji je došao na područje Hrvatske je ris Kras koji je pušten na područje Nacionalnog parka Plitvička jezera u Čorkovoj uvali. Ris je uhvaćen u Rumunjskoj i nakon karantene, kojom je potvrđeno da je jedinka zdrava, transportiran je u Hrvatsku. Trenutno se nalazi na području parka i prilagođava se novom okruženju.

Riječ je o mužjaku starosti oko pet godina, koji će, ako se uspješno prilagodi životu u našim šumama, pozitivno utjecati na poboljšanje genske raznolikosti populacije naših risova, poručili su iz Nacionalnog parka Plitvička jezera.

Srećom, krajem 2022. godine u parku je automatskim kamerama zabilježena ženka Shiny koja ima dva mladunca.

Praćenje risova, ali i drugih životinja

“Nadamo da će naseljeni ris Kras pomoći da se ovaj pozitivni trend reprodukcije na Plitvicama nastavi“, kazali su iz javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, koja posljednjih sedam godina povodi sustavno praćenje risova.

Točnije, populacija risova ondje se prati od 2014. godine, a do 2022. na 123 lokacije bile su postavljene foto kamere koje su na cijeloj površini parka snimale risove, ali i druge životinje. Ukupno je zabilježeno 26 različitih jedinki, čija pojavnost u Parku nije konstantna.

“Tako da svake godine na ovom području imamo sedam do devet jedinki koje koriste prostor. U kavezne zamke uhvaćeno je šest jedinki na koje su stavljene telemetrijske ogrlice, kojima se prati njihovo kretanje“, ističu iz Nacionalnog parka.

Gotovo istrijebljen

Ris je naša najveća vrsta iz porodice mačaka, može težiti i do 38 kg. Vrlo je vješt penjač i može jako brzo trčati, doseže brzinu i do 80 km/h, ali svoj plijen ipak najradije lovi iz zasjede. Hrani se pticama, gmazovima i vodozemcima, te manjim sisavcima, no preferira srne i mladunčad jelena.

Nekada je bio široko rasprostranjen po europskim šumama. Danas je njihov broj, zbog sustavnog lova u prošlosti, sveden na minimum, a u nekim zemljama Europe je potpuno istrijebljen. Da bi im se povećala genska raznolikost, pa tako i zdravlje i plodnost, projektom Life Lynx s područja Karpata na ova područja preneseno je 16 jedinki, 10 u Sloveniju, a 6 u Hrvatsku, podsjećaju iz Plitvica.

PHOTOS BY: Nacionalni park Plitivčka jezera, Unsplash, Facebook / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.