U najnovijem izvješću UN-a  stoji da će posljednji ledenjaci planine Kilimandžaro nestati, kao i oni u Alpama te Nacionalnom parku Yosemite u SAD-u. Neizbježan je to scenarij koji nas očekuje, a negativne učinke gotovo da je nemoguće ublažiti.

Podatci koji daju takve zloglasne projekcije rezultat su satelitskih podataka, a dolaze u trenutku kada se svjetski politički lideri pripremaju za sastanku u Egiptu na konferenciji o klimatskim promjenama – COP27.
Povlačenje i nestanak ledenjaka diljem svijeta je, smatraju autori, među najdramatičnijim dokazima da se klima na Zemlji pretjerano zagrijava.

“Ledenjaci su jedan od vrijednih pokazatelja klimatskih promjena upravo zato što su vidljivi”, poručili su autori istraživanja. Ipak, postoje određene mogućnosti da se dio ledenjaka na mjestima svjetske baštine UN-a spase. Riječ je o dvije trećine ledenjaka, čije je otapanje moguće spriječiti samo ako svijet ograniči globalno zagrijavanje na 1,5°C.

No, drugo izvješće UN-a od prošlog tjedna pokazalo je da svijet trenutno “nema vjerodostojan put” da to postigne.  Projekcije se temelje na prethodnom izvješću koje je koristilo modele za izračunavanje kako će se ledenjaci mijenjati tijekom vremena. “Ono što je prilično bez presedana u povijesnim zapisima je brzina kojom se odvija otapanje. Sredinom 1900-tih ledenjaci su bili prilično stabilni”, rekla je Beata Csatho, glaciologinja sa Sveučilišta Buffalo, a prenosi BBC.

Mjesta na kojima će doći do otapanja ledenjaka poprilično su blizu Hrvatskoj. Naime, uz Rusiju, Indoneziju i Kanadu, na listi je i Italija, Crna Gora te Švicarska. Ledenjaci koji se polagano tope gube 58 milijardi tona leda svake godine, što je ekvivalentno ukupnoj godišnjoj potrošnji vode u Francuskoj i Španjolskoj zajedno.

Mnogi ljudi također ovise o ledenjacima kao izvoru vode za kućnu upotrebu i poljoprivredu, a njihov gubitak mogao bi dovesti do nestašice svježe vode tijekom sušnih sezona, rekao je prof. Duncan Quincey, stručnjak za glaciologiju sa Sveučilišta u Leedsu. Osim toga, lokalne zajednice snosit će najveći teret, a to su poplave uzrokovane topljenjem ledenjaka, tvrde autori izvješća, koji se pozivaju na uspostavu sustava za rano upozoravanje i smanjenje rizika od katastrofa.

Jedina je mogućnost ograničenje globalnog zagrijavanja. “Ovdje postoji poruka nade. Ako uspijemo drastično smanjiti emisije, moći ćemo spasiti većinu ovih ledenjaka. Ovo je doista poziv da se poduzme akcija na svim razinama, ne samo na političkoj razini, već i na našoj razini kao ljudskih bića”, rekao je Carvalho Resende iz UNESCO-a.