Bakterije su sve otpornije na antibiotike, a razlog tomu je plastična kriza. Potvrđuje to recentno istraživanja Sveučilišta u Bostonu čiji su stručnjaci otkrili da su bakterije izložene mikroplastici postale otporne na više vrsta antibiotika koji se obično koriste za liječenje infekcija.
Ovo je otkriće posebno zabrinjavajuće za sve, ali posebno za one koji žive u gusto naseljenom i siromašnom području, poput izbjegličkih naselja, u kojima se gomila plastični otpad, a bakterijske infekcije lako šire.
“Opravdana zabrinutost da bi to moglo predstavljati veći rizik u zajednicama koje su u nepovoljnom položaju, čime se naglašava potreba za više opreza i dubljim uvidom u povezanost mikroplastike i bakterija“, istaknuo je Muhammad Zaman, profesor biomedicinskog inženjerstva na Sveučilištu u Bostonu koji se bavi proučavanjem antimikrobne otpornosti te zdravljem izbjeglica i migranata.
Bakterije sve otpornije
Svake je godine zabilježeno gotovo 4,95 milijuna smrtnih slučajeva čiji se uzrok može povezati s infekcijama uzrokovanim otpornošću na antimikrobne lijekove. Bakterije postaju otporne na antibiotike iz brojnih razloga, uključujući pogrešnu uporabu i pretjerano propisivanje lijekova. Međutim, jedan od glavnih čimbenika koji potiče otpornost je mikrookruženje u kojem se množe bakterije i virusi. Istraživači Sveučilišta u Bostonu u laboratorijskim su uvjetima pratili kako je uobičajena bakterija Escherichia coli (E. coli) reagirala na boravak u zatvorenom okruženju s mikroplastikom.
“Plastika osigurava površinu na koju se bakterije vežu i koloniziraju je“, kazala je glavna autorica studije Neila Gross, doktorandica na Sveučilištu u Bostonu.
Kada se pričvrste na neku površinu, bakterije formiraju biofilm – ljepljivi sloj koji ih štiti i osigurava stabilnost. Iako mogu rasti na različitim materijalima, primijećeno je da im mikroplastika posebno pogoduje. Također, antibiotici ne mogu lako prodrijeti kroz taj zaštitni sloj. Istraživanja su pokazala da su biofilmovi na mikroplastici znatno jači i deblji u usporedbi s onima na površinama poput stakla, slično dobro izoliranoj kući, objašnjava Gross.
Svi zaslužujemo zdravstvenu skrb
Zbog izuzetno visoke otpornosti biofilmova na mikroplastici prema antibioticima, Gross je ponovila eksperimente nekoliko puta, ispitujući različite kombinacije antibiotika i vrste plastike. Bez obzira na varijacije, rezultati su svaki put ostali isti.
“Ekološki i društveni čimbenici koji doprinose pojavi superbakterija otpornih na lijekove ne smiju se ignorirati. Prema procjenama, u svijetu je 2024. godine bilo 122 milijuna raseljenih osoba“, ističe Zaman, dodajući da mikroplastika predstavlja dodatni faktor rizika u već ionako nedovoljno financiranom i razvijenom zdravstvenom sustavu za izbjeglice.
Rezultati istraživanja pod nazivom „Učinci koncentracije, sastava i veličine mikroplastike na antimikrobnu rezistenciju povezanu s biofilmom bakterije Escherichia coli“ („Effects of microplastic concentration, composition, and size on Escherichia coli biofilm-associated antimicrobial resistance“) objavljeni su 11. ožujka 2025. u časopisu Applied and Environmental Microbiology.
