Ovi misteriozni organizmi su oduvijek bili predmet raznih istraživanja, no čini se da su u zadnje vrijeme sve više u fokusu i napokon primjećujemo puni potencijal gljiva. Dok su se kroz povijest koristili za poticanje duhovnih putovanja ili izradu lijekova, danas se iskorištavaju za drugu svrhu; spašavanje planeta. Jedno je sigurno, a to je da gljive imaju neosporan potencijal da se koriste u čitav niz svrha. Od biljne ambalaže pa sve do kuće napravljene od gljiva, evo nekoliko razloga zbog kojih su gljive veliki dio održive budućnosti.

Gljive kao zamjena za plastiku

Gljive su, na više načina, odlične za borbu protiv plastične ambalaže, a jedan od njih je taj što su idealne za izradu ambalaže na biljnoj bazi. Super stvar kod gljiva je to što za njihov uzgoj nije potrebno mnogo prostora, što ih čini održivima. Budući da se mogu slagati okomito u objektima za uzgoj, samo hektar zemlje može proizvesti nevjerojatnih milijun funti gljiva svake godine. To znači manje sječe šuma kako bi se oslobodio prostor za uzgoj. Stoga nije ni čudo da se koriste za borbu protiv jedne od naših ekološki najštetnijih navika, plastičnih pakiranja. Jedna od tvrtki koja koristi gljive za izradu eko ambalaže je Ecovative Design, koja koristi micelij (ili korijen gljive) za stvaranje potpuno obnovljive ambalaže visokih performansi, a koja se potpuno biorazgradi u samo mjesec dana. Ako uzmemo u obzir da je jedna trećina cjelokupnog kućnog otpada ambalaža, koja uglavnom nije biorazgradiva, ambalaža od gljiva mogla bi promijeniti situaciju.

Gljive kao zamjena za kožu

Gljive su procvale i u modnoj industriji nakon što se od njih napravila veganska koža. Procjenjuje se da će svjetsko tržište veganske kože do 2025. godine biti vrijedno 85 milijardi dolara, jer sve više modnih kuća prelazi na održive tkanine bez okrutnosti. Umjetna koža se može dobiti od različitih biljki, a do sada su najpoznatije one od ananasa i kaktusa. No, sve poznatija postaje i koža na bazi gljiva koju proizvodi Bolt Threads zvana Mylo. Stella McCartney već je surađivala s Mylom na stvaranju prve veganske kožne odjeće od gljiva, a nakon nje slijedili su i Adidas te Lululemon. Sudeći prema tim suradnjama, očigledno je da gljive polako preuzimaju i modnu industriju.

Gljive kao zamjena za meso

Od restorana s Michelinovim zvjezdicama pa sve do McDonaldsa, svi polako prelaze na veganske zamjene za meso. Biljni proteini su zdrava zamjena koja je jednako dobra za vas kao i za planet, a popularnost veganske zamjene za meso čini se da samo raste. Gljive koje prirodno imaju mesnati okus i teksturu su idealne za izradu veganskog mesa. Neki od proizvođača koji su iskoristili gljive za svoje proizvode su Atlast koji uzgajaju specijalizirane gljive u svojim laboratorijima i Fable Foods, australska tvrtka za proizvodnju mesa od gljiva. Mnogi popularni biljni proteini su samo aromatizirane mase gljivičnog micelija kakve na primjer koristi tvrtka Quorn, koja stoji iza KFC-ovog veganskog hamburgera.

Gljive kao građevinski materijal

Ecovative, ista tvrtka koja proizvodi ambalažu od gljiva, također razvijaju Myco board – građevinski materijal na bazi micelija. Čvršća od betona, bolje izolirana od stakloplastike i pogodna za kompostiranje, ova gljivična pjena mogla bi biti budućnost održivog stanovanja. Myco ploča je idealna i za korištenje kao izolaciju, za podove i izradu namještaja.

Gljive kao posmrtni kovčeg

Gljive čak pomažu ljudima da počinu u vječni san znajući da neće zagaditi zemlju. To im omogućava LOOP-ov micelijski kovčeg The Living Cocoon i Coeio Infinity Burial Suit na bazi gljiva koji se kompostiraju i nestaju u roku od nekoliko tjedana. To znači da možete biti mirni jer će vaši ostaci obogatiti zemlju, a ne zagaditi je. Možda vam se čini malo čudno razmišljati o tome, ali kada uzmete u obzir da svake godine 30 milijuna stopa tvrdog drva i više od 1,6 milijuna tona armiranog betona ode u proizvodnju kovčega i trezora samo u SAD-u, to se i ne čini tako ludim.

Gljive koje čiste okoliš

Gljive bi mogle igrati veliku ulogu u održivosti tako što pomažu ukloniti postojeće štete u okolišu. Mogu pomoći u čišćenju kontaminiranih industrijskih lokacija putem popularne tehnike poznate kao mikomedijacija, mogu razgraditi ili apsorbirati ulja, zagađivače, toksine, boje i teške metale. Također, mogu kompostirati neke sintetičke plastike, poput poliuretana. U tom procesu plastika se zakopava u regulirano tlo, a njezine nusprodukte probavljaju specifične gljivice dok se razgrađuje. Osim toga postoje istraživanja koja pokazuju kako gljive mogu pomoći i u pročišćavanju vode.

Gljive kao papir

Gljivične niti sadrže hitin; izvanredan polimer koji ima vlaknastu strukturu, sličnu celulozi u drvetu. To znači da se gljivična vlakna mogu preraditi u listove na sličan način na koji se pravi papir. Kada se razvuku, gljivični papiri su jači od mnogih vrsta plastike i nisu puno slabiji od nekih čelika iste debljine. Snaga gljivičnog papira može se zamijeniti gumenom fleksibilnošću upotrebom određenih vrsta gljiva ili drugog dijela gljive. Prozirnost papira može se prilagoditi na isti način. Uzgoj gljiva u okolišu bogatom mineralima rezultira svojstvenom otpornošću na vatru za gljivice, jer apsorbira zapaljive minerale, ugrađujući ih u svoju strukturu. Ako tome dodamo da voda ne smoči gljivične površine, dobivamo na kraju prilično koristan papir.