julia-joppien-krCTg4cKtVQ-unsplash

Nevidljiva kiša plastike pljušti po gradovima: ‘To je kao da padne tri milijuna plastičnih boca’

GREEN_300_listici_sredina

Novo otkriće znanstvenika

Još uvijek nije potpuno poznat učinak udisanja čestica mikroplastike na zdravlje ljudi, međutim poznato je da što je manji plastični fragment ili vlakno, veća je vjerojatnost da će prijeći u ljudske stanice kroz dišni sustav,

Nevidljiva kiša, bez okusa i mirisa, bila je predmet istraživanja novozelandskih znanstvenika. Otkrili su da je riječ o posebnoj plastičnoj magli, zaprašivanju s oko 74 tone mikroplastike na godišnjoj razini. Za ilustraciju, to je kao tri milijuna plastičnih boca koje padnu na grad, piše Science Alert. Zabrinjavajući su to podatci jer je riječ o većoj količini zaprašivanja nego li u Londonu, Hamburgu ili Parizu, dakle puno većim gradovima od Aucklanda. Nevidljivi pljusak koji se opasno zanemaruje mogao bi biti naznaka velikog problema. Naime, istraživanje je pokazalo da se svakodnevno u prosjeku nakupi oko 5000 čestica mikroplastike po kvadratnom metru krovova u Aucklandu.

Uz pomoć posebne staklenke i lijevka znanstvenici su prikupili mikroplastiku, a potom ju analizirali. U uzorcima su pronašli osam različitih vrsta plastike koja se prenosi zrakom. Najbrojnije su bili polietilen (PE), koji se koristi u vrećicama i bocama s mješovitom robom, polikarbonat (PC), koji se koristi u zaštitnoj opremi i medicinskim uređajima, i polietilen-tereftalat (PET), koji se koristi u pakiranju hrane i pića. Većina čestica uhvaćenih tijekom eksperimenta bila je veličine između 10 i 50 mikrometara. Riječ je o plastičnim fragmentima, a samo 3 posto bilo je veće od 100 mikrometara.

Skuplja se u dišnom sustavu

Inače ne postoji standardna metodologija za identifikaciju mikroplastike u zraku, što znači da se svaka studija provodi na drugačiji način. S obzirom na to da se sposobnost znanstvenog mjerenja najsitnije plastike u zraku nastavlja poboljšavati, znanstvenici su primijetili i puno više tih čestica koje su posvuda oko nas. Početna znanstvena istraživanja ljudskih pluća sugeriraju da mikroplastika čak cirkulira u našem dišnom sustavu, no još uvijek nije potpuno poznat učinak na zdravlje ljudi, međutim poznato je da što je manji plastični fragment ili vlakno, veća je vjerojatnost da će prijeći u ljudske stanice kroz dišni sustav,

Otkriveno je da je veliki utjecaj na nevidljivu kišu imao i vjetar. Naime, rezultati istraživanja upućuju na to da je plastika u zraku koja pluta oko Aucklanda u određenoj mjeri i podignuta vjetrom i valovima na obali. To bi objasnilo podatak da je u Aucklandu više plastike u zraku nego li u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji. No čak i u kontinentalnoj unutrašnjosti plutajući mikrozagađivači i dalje su velik problem. Znanstvenici su 2021. godine upozorili da je mikroplastika koja se prenosi zrakom toliko sveprisutna u atmosferi da vjerojatno već sad ima utjecaja na klimatske promjene na Zemlji. U budućnosti, ako koncentracije nastave rasti, čestice bi mogle pogoršati efekt staklenika apsorbirajući i raspršujući svjetlost i toplinu. Buduće istraživanje treba točno kvantificirati koliko plastike udišemo.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.