Ljeto samo što nije stiglo, a mnoge se europske zemlje još uvijek nisu oporavile od nehumanih suša koje su ih pogodile prošle godine i nastavile se i na ovu. Paralelno, potrošnja vode u svim zemljama premašuje ponudu, odnosno količinu koja je dostupna. Lani smo već svjedočili brojnim mjerama koje su se uvodile ne samo u drugim zemljama, već i kod nas tijekom ljeta. Primjerice u Francuskoj su zabranili zalijevanje travnjaka, pa su ugostitelji bili zamoljeni da cvijeće zalijevaju ostatcima vode iz čaša. Za skupljanje kišnice dijele se subvencije, a neki su aktivisti zbog nepoštivanja pravila “moćnika” betonirali golf rupe na sportskim terenima.
Ni ovo nam se ljeto u Europi “ne piše” baš najbolje pa je ovih dana izašla Svjetska karta vode kako bi pomogla u razumijevanju globalne ponude i potražnje vode. Interaktivni alat ukazuje na “vodne praznine” gdje potražnja za vodom premašuje obnovljive izvore vode te otkriva najveće pokretače potražnje u različitim područjima. Također, možete pretražiti kartu gdje živite kako biste vidjeli koliko vaše lokalne zalihe vode zadovoljavaju potražnju.
Italija prednjači
U Europi, Italija je imala najveći nedostatak vode u 2019. godini posljednjoj godini za koju su podatci dostupni. Duž istočne obale nedostatak je iznosio 1,5 kubičnih kilometara vode. Navodnjavanje i industrija suočeni su s najvećim nedostacima, iako je jaz za korištenje vode u kućanstvima također bio velik. Nakon što je 2022. pogodila najgora suša u posljednjih 70 godina, Italija se suočava s još jednom godinom niske kiše i snijega. Jezera i rijeke u zemlji presušuju, izazivajući strah među poljoprivrednicima.
Bugarska je imala drugi najveći nedostatak vode od 1,2 kubičnih kilometara, potaknut industrijskom potražnjom. Ovdje je nestašica vode djelomično rezultat nedovršenih projekata brana i dugotrajnog ispuštanja pitke vode za industrijske potrebe, što često dovodi do sezonskog racioniranja građana. Malta, južna i istočna Španjolska, južni Portugal i zapadna Francuska također su se suočili s većim nedostatkom vode nego drugdje u Europi.
Klimatske promjene i podizanje razine mora najveće su prijetnje Malti, prijeteći iscrpljivanjem 16 posto njezine podzemne vode u sljedećih 80 godina. U međuvremenu, Španjolska je u dugotrajnoj suši koja uništava usjeve od kraja 2022. Zemlja se upravo suočila s najtoplijim i najsušnijim travnjem od početka bilježenja 1961. godine. Od početka bilježenja 1980. godine u Hrvatskoj je ukupna vodena praznina na ovom području bio je 1,56 km³.
Što uzrokuje vodene praznine?
Ljudi koriste više vode nego što prirodni ciklus vode može osigurati. Više od trećine svjetske populacije sada živi s nestašicom vode, što znači da potražnja za vodom u njihovoj regiji nadmašuje opskrbu obnovljivim izvorima barem jedan mjesec u godini. Do 2025. to bi moglo porasti na polovicu svjetske populacije, prema UN Wateru. To je potaknuto različitim čimbenicima, uključujući klimatske promjene, rast i distribuciju stanovništva, brz urbani razvoj, kontaminaciju, urušenu infrastrukturu i loše upravljanje vodnim resursima.
Klimatske promjene zagrijavaju zrak i suše tlo, pridonoseći suši. Također koncentrira kišu u pljuskovima koje tlo ne može apsorbirati. Suše nas prisiljavaju da se oslanjamo na podzemnu vodu, koja se na mnogim mjestima brže crpi nego što se obnavlja. Mnogi duboki izvori podzemne vode neće se obnoviti tijekom našeg života. Kako stanovništvo naglo raste, potrebno je više vode za hranu, industriju i kućnu upotrebu, hoće li je biti dovoljno? Ovisno o našem odnošenju prema njoj.
