S posljedicama masovnog turizma ne suočavaju se samo na Tenerifima, čije je lokalno stanovništvo već izašlo na ulice, ovaj je problem sve vidljiviji i u ostalim europskim zemljama kojima je turizam jedan od glavnih izvora prihoda. Iako od turizma žive brojni iznajmljivači, posljedice masovnog turizma vide se u nekontroliranom korištenju prirodnih resursa, skupim cijenama dugoročnih najmova stanova i zagađenju okoliša. Stoga, mnogim europskim zemljama u cilju je regulirati broj posjeta i boravka u destinacijama kako bi zadovoljile zahtjeve održivosti.

Slovenija je uvela uredbe u sektor turizma, kao što su nove uredbe o apartmanizaciji koje dopuštaju samo 30 dana kratkoročnog najma po apartmanu, kako izvještava RTL Direkt.

Osim toga, novi zakon o ugostiteljstvu donio je uredbu koja se možda mnogima neće svidjeti, a to je da u kafićima ugostitelji mogu gostima naplaćivati vodu iz slavine. Na ovaj način Slovenci promoviraju svoje destinacije kao mjesta s čistom i pitkom vodom, koja je iznimno vrijedan resurs.

S problemima masovnog turizma bore se i naše destinacije, kao što su Dubrovnik, Split i Zagreb, a prema riječima zamjenika gradonačelnika Luke Korlaeta, i glavni grad je na putu prema pronalaženju novih rješenja i uredbi o apartmanizaciji. Očito, jedini način da uđemo u segment održivosti kad je riječ o turizmu, ipak je smanjenje broja i protočnosti turista te jedan posve novi pristup.