SASA6431_pp

Nataša Ćurić Martinčević: “Većina tvrtki još uvijek percipira zelenu tranziciju kao prijetnju”

GREEN_300_listici_sredina

Velike prilike za rast

Tko su najveći zagađivači? Pojedinci ili korporacije? Nedavna istraživanja i studije pokazuju da se korporacije u svijetu još uvijek nedovoljno prilagođavaju klimatskim promjenama, a više od 60% hrvatskih tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku. Što možemo promijeniti na bolje i kako promijeniti loše stare navike? Na ova pitanja odgovore možete dobiti na panelu "Go Green and Keep Clean- Jesu li korporacije spremne za promjene?“ u sklopu Greencajt festivala...

Krajem prošle godine istraživanje Hrvatske gospodarske komore i hrvatske konzultantske tvrtke Apsolon otkrilo je da više od 60% tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku. Predsjednica Uprave Apsolona, Nataša Ćurić Martinčević, će na panelu “Go Green and Keep Clean – Jesu li korporacije spremne za promjene?” u sklopu Greencajt festivala dublje pojasniti rezultate istraživanja, ali potvrdila nam je da većina tvrtki još uvijek percipira zelenu tranziciju kao prijetnju koja će im povećati troškove i kompleksnost poslovanja, a ne kao priliku za vlastitu transformaciju, doprinos zajednici, ali i nove izvore prihoda. “U zadnje dvije godine gospodarstvo se suočavalo s kriznim situacijama bez presedana – pandemija je imala vrlo nepredvidljiv tijek, a u Zagrebu i Sisačko – moslavačkoj županiji dodatni je izazov prouzročila serija potresa. Kao posljedica krize poremetili su se dobavni lanci, poskupile su sirovine, do nekih je otežano ili nemoguće doći, a do kvalitetnih zaposlenika i prije krize bilo sve izazovnije doći i rad je sve skuplji. U vrijeme kada smo radili istraživanje, u ljeto 2021. nismo niti bili svjesni da nas u prvom kvartalu 2022. čeka rat u Europi i sve jača inflacija kao dodatni izazovi s kojima se gospodarstvo mora nositi”, objašnjava Ćurić Martinčević.

Europska unija je jasno odredila svoj zeleni smjer kroz Europski zeleni plan, taksonomiju i niz povezanih strateških i zakonskih dokumenata, međutim provedbeni detalji tog okvira su još uvijek u finalizaciji te postoji još uvijek velika neizvjesnost oko toga što će konkretno poduzeća morati napraviti kako bi se uskladila s taksonomijom i koliko će ih to koštati. “Zelena tranzicija pruža velike prilike za rast kroz rastuće zeleno tržište vezano uz dekarbonizaciju energetskog sektora, industrije i prometa, energetsku učinkovitost i ulaganja u obnovljive izvore energije, spremnike energije, ekološki dizajn proizvoda, kružno gospodarstvo itd. Međutim, još uvijek mali postotak poduzeća percipira te prilike i radi na tome da se pozicioniraju u zelenim dobavnim lancima“, ističe predsjednica Uprave Apsolona.

Ćurić Martinčević kaže da se od vremena kada su radili istraživanje (ljeto 2021.) do sada već dosta tvrtki “trgnulo”, odnosno ubrzano planiraju investicije u smjeru energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Međutim, nedostatak izvora financiranja je glavni izazov koji muči tvrtke. “Tvrtke su svakako očekivale veću podršku u obliku bespovratnih sredstava za zelenu tranziciju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Višegodišnji financijski okvir. Nažalost, usprkos velikim naporima realnog sektora da skrenu pozornost kreatorima operativnih programa na potrebe gospodarstva za EU fondovima, opet je velika većina, više od 3/4 ukupnih bespovratnih sredstava u NPOO alocirana u javni sektor. Operativni programi za Višegodišnji financijski okvir (VFO) su još u nastajanju, no na žalost ne idu u dobrom smjeru po pitanju bespovratnih sredstava za zelenu transformaciju privatnog sektora. Pri tome mislim na činjenicu da se sve više najavljuju financijski instrumenti (povoljni krediti i garancije) za privatni sektor, uz smanjenje grantova te da je općenito sredstava za privatni sektor predviđeno manje nego u prošlom programskom razdoblju, a i u njemu je bilo nedovoljno sredstava za privatni sektor. Kada govorim o bespovratnim sredstvima, ne mislim samo na sredstva vezana uz energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, već i sredstva za modernizaciju proizvodnih pogona, inovacije u zelenom segmentu i slične teme koja bi omogućila da hrvatska poduzeća zauzmu svoju poziciju u zelenim dobavnim lancima u nastajanju. Ovo je tim više važno jer se zbog trenutne geopolitičke situacije sve više proizvodnje vraća u Europu i to je prilika za hrvatske proizvođača. Međutim, bez sustavne podrške u obliku povoljnijeg okruženja za investiranje i poslovanje, tu ćemo priliku na žalost propustiti”.

Što tvrtke trebaju učiniti kako bi omogućile zelenu tranziciju, kako implementirati koncept kružne ekonomije te koje im mogućnosti nudi ovakva vrsta poslovanja saznajte na panelu “Go Green and Keep Clean – Jesu li korporacije spremne za promjene?”, a ulaznice osigurajte OVDJE.

PHOTOS BY: Privatni album, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.