Ako želite živjeti život bez otpada, započnite od svoje kuhinje i kupaonice, ovo je prvi savjet koji će vam udijeliti Gittemarie Johansen, danska influencerica koja je svoj život posvetila upravo tome – da živi bez otpada i da druge uči tome. Ova 29-godišnja autorica knjige “Sustainable Badass” već osam godina živi prema načelima tzv. zero waste-a koji je započela 30-dnevnim izazovom, postepeno izbacujući stvari iz života koje joj ne trebaju. Danas ima otprilike stotine tisuće pratitelja na društvenim mrežama kojima rado dijeli savjete, a predavanja na kojima sudjeluje popune se do zadnjeg mjesta. Tako je bilo i na nedavno održanom Greencajt festivalu gdje je održala predavanje “Trash workout”. Evo što nam je otkrila u razgovoru.
Vaša knjiga zove se “Sustainable Badass”, jeste li vi održivi “manijak”?
Volim za sebe misliti da jesam, no vjerujte mi, svatko može postati, samo treba početi razmišljati u tom smjeru.
Zatekli smo vas na putu u Hrvatskoj, vjerojatno ovo nije jedino vaše putovanje, je li teško u takvim situacijama kad niste kod kuće biti bez otpada?
Koristim mnogo različitih aplikacija i korisne alate, i također kada negdje putujem najavim to svojim pratiteljima na društvenim mrežama koji onda imaju divne savjete gdje mogu biti, a da ne proizvodim otpad. Također, s putovanja se nikad ne vraćam sa suvenirima i uvijek putujem sa svojom višekratnom bocom za tekućinu i posudama iz kojih jedem ili u njih spremam ostatke hrane u restoranima tako da se ništa ne baci.Generalno pokušavam izbjeći bilo kakva plastična pakiranja na putovanju koliko god je to moguće. Trudim se uvijek pronaći rinfuznu trgovinu te tako obavljam shopping kad sam na putu.
A što kad na manifestacijama dobijete određene poklone? Vjerojatno nije pristojno odbiti, no u njima ima poprilična količina otpada nakon korištenja?
Uvijek sam zahvalna kada dobijem neke poklone naravno i to nema veze s mojim načinom života. Tako primjerice, zadržim stvari koje ja mogu koristiti, a koje ne uvijek poklanjam dalje. Proizvod je ovdje, ambalaža također, sve je to neizbježno, važno je da imam kome dati da to iskoristi, umjesto da bacim ili da stoji neiskorišteno.
Život bez otpada prakticirate sada već ukupno osam godina i sigurno ste u tom periodu primijetili i neke promjene generalno u društvu kada je riječ o održivosti. Postajemo li bolji po tom pitanju?
Ono što vidim je promjena kako ljudi gledaju i komuniciraju o održivosti. Kad sam ja započela život bez otpada gotovo da nije bilo ničega čime bi se poslužila za pomoć, a kamoli da je bilo nekih akcija usmjerenih na potrošače. Održivost je bila jedan čudan termin o kojem je mali broj ljudi znao nešto više. Ni vlade, ni pojedinci, ni ekonomija nije imalo puno za reći na tu temu, danas je to mnogo drugačije. Više se govori o plastičnom otpadu, o održivosti, ali i dalje treba upregnuti i detaljizirati stvari. Jednako je važna odgovornost potrošača, kao i vlada.
Kada govorimo o životu bez otpada, jesu li u tome bolje današnje generacije, gen Z ili nešto stariji?
Različite generacije imaju različiti pristup održivosti i odgovornosti prema otpadu. Primjerice kad razgovaram sa svojom bakom, ona je sva u reus-u, odnosno korištenju stavri koje već ima i njihovoj prenamjeni, ona ne zna ništa o brzoj modi, nekim novim terminima i izazovima kojima se planet suočava, dok s druge strane gen Z zna detaljnije čime se suočavamo. Primjerice, mladi preferiraju biljno mlijeko jer znaju njegove benefite, moja baka možda ne. To je zaista mala stvar, ali uistinu čini razliku.