Najpoznatija svjetska građevina, Veliki kineski zid, koji se proteže na 8851 kilometar, ulazi na UNESCO-ov popis kulturne baštine i jedan je od najposjećenijih svjetskih spomenika. No kako su prvi zidovi postavljeni još u 5. stoljeću prije Krista, očito je da je najveći izazov upravo zub vremena.

No osim što konzervatori ulažu velike napore u to da na zidinama ne dođe do oštećenja i njihova propadanja, nedavna studija je pokazala da se o tome brine i jedan živi materijal koji se “naselio” na građevinu.

Biokora, koju je priroda satkala od lišajeva, bakterija, gljivica, mahovine i drugih malih biljaka koje rastu na gotovo svim površinama Kineskog zida, na određeni način štiti građevinu od propadanja. Prema saznanjima znanstvenika, biokora igra ključnu ulogu u zaštiti tla od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, djelujući kao štit i potpora za tlo ispod.

Istraživački tim je proveo ispitivanja na čak 600 kilometara Velikog zida, a više od dvije trećine bilo je prekriveno biokorom cijanobakterija i mahovine, s povremenim vrstama lišajeva. Ono što sve poznavatelje biljnoga svijeta uopće ne iznenađuje, uzorci zida ispod biokore bili su  manje porozni i čvršći od onih na kojima je nije bilo.

Iako će možda nekim turistima ova zajednica biljaka i mikroba djelovati “neuredno”, znanstvenici su istaknuli važnost zaštitne uloge biokore, a s obzirom na klimatske promjene čije posljedice mogu utjecati i na kraću trajnost vrijednih kulturnih i povijesnih spomenika, zeleni prekrivač mogao bi biti odlično konzervatorsko rješenje.