Neupitno je da u gradovima za ljetnih mjeseci temperature i da bi pronalaženje najodrživijeg načina hlađenja svakako trebalo ući u strategiju borbe protiv klimatskih promjena. Kako bi otkrili koji je način hlađenja u gradovima najučinkovitiji, znanstvenici s Londonskog sveučilišta proveli su opsežnu studiju u kojoj su usporedili učinke obojenih hladnih krovova, zelenih krovova, solarnih panela na krovu, vegetaciju i klima-uređaje.
Simulacije su provedene za dva najtoplija dana tijekom ljeta 2018. godine, kada su bile rekordno visoke temperature u Londonu, a rezultati su bili zapanjujući. Široka primjena hladnih krovova imala je potencijal smanjiti vanjske temperature u cijelom gradu u prosjeku za 1,2 do 2 stupnja Celzijevih.

Drugi načini, uključujući sađenje vegetacije na ulicama, proizveli su manji ukupni učinak hlađenja, smanjujući temperature za oko 0,3 stupnja Celzijevih u prosjeku u cijelom gradu. Iako je klimatizacija popularna i naizgled učinkovito rješenje, ona ima mnoge nedostatke jer topline iz stambenih zgrada prebacuje na vanjski prostor, što potencijalno može podignuti temperaturu u gradu za oko 0,15 stupnjeva Celzijevih.
Što su hladni krovovi?
Hladni krovovi su vrsta krovova dizajnirana da reflektiraju više sunčeve svjetlosti i apsorbiraju manje topline u usporedbi s konvencionalnim krovovima. To postižu korištenjem materijala i premaza koji imaju visok reflektirajući i visoki emisioni kapacitet. Ovi materijali mogu značajno smanjiti temperaturu krova i posljedično temperaturu unutar zgrade.
Ne samo da smanjuju temperature u urbanim sredinama, već i dovode do značajnih ušteda energije u zgradama. Odbijajući više sunčeve svjetlosti i upijajući manje topline, hladni krovovi smanjuju potrebu za klimatizacijom, čime se smanjuju računi za električnu energiju i emisije stakleničkih plinova.
Štoviše, hladni krovovi mogu produžiti vijek trajanja krovnih materijala smanjujući toplinsku ekspanziju i kontrakciju, koja obično s vremenom oštećuje konvencionalne krovove. To rezultira nižim troškovima održavanja i rjeđim zamjenama, donoseći dugoročne financijske koristi.




