Već danima na području sjevernog Jadrana, točnije u slovenskom obalnom području i Tršćanskom zaljevu, površina mora prekrivena je želatinoznom nakupinom zbog koje lokalno stanovništvo, ali i tamošnji turisti izbjegavaju kupanje. Iako neki smatraju da je riječ o cvjetanju mora, slovenski mikrobiolozi objašnjavaju da sluz koja prekriva površinu mora nastaje djelovanjem fitoplanktona koji velik dio proizvedene organske tvari izlučuje u vodu.
Kako piše RTVSlo, može proći I nekoliko tjedana dok mikroorganizmi u moru ne razgrade sluz koja se nakuplja. Prema Patriciji Mozetič iz Morske biološke postaje, osim amorfne želatinozne mase, sluz uključuje i razne žive te nežive čestice koje se na nju hvataju – fitoplanktone, zooplanktone i njihove izlučevine, ličinke i jajašca raznih životinja, ostatke raznih biljnih i životinjskih stanica, bakterija, peludi, cista i mineralnih čestica, što iz mora, a što s kopna. Ova tvorevina nakuplja se isprva dublje u moru pa potom na površini, a struje i vjetar najčešće je odnose u zatvorene uvale.
Sama po sebi, sluz nije opasna za kupače, ali zbog bogatog i šarolikog svijeta mikroorganizama koji u njoj žive, bolje je izbjegavati kupanje. Prema slovenskim stručnjacima, bura ne rješava ovaj problem, već mikroorganizmi koji bi trebali razgraditi sluz.