Više od 4300 ljudi poginulo je u stravičnim potresima koji su pogodili Tursku i Siriju. Za mnogobrojnim nestalima i dalje se traga, a sve otežavaju naknadna podrhtavanja i nagli pad temperature zraka. Apokaliptični prizori koji stižu s terena pokazuju kolika je sila pogodila to područje.
Podsjetimo, prvi potres magnitude 7.8 po Richteru dogodio se rano ujutro po lokalnom vremenu, u pokrajini Kahramanmarasu na jugoistoku, oko 60 kilometara zračne linije od sirijske granice. Uslijedili su desetci slabijih potresa, a prijepodne, ponovno na jugoistoku Turske, dogodio se još jedan, izrazito snažan potres magnitude 7.5.
The road between Gaziantep and Adana appears to have completely collapsed #TurkeyQuake pic.twitter.com/d1P40tSBdd
— Ragıp Soylu (@ragipsoylu) February 7, 2023
Drugi snažan potres nije naknadno podrhtavanje, već novi snažan potres na potpuno drugom rasjedu, objasnio je seizmolog i šef EMSC-a Remy Bossu.
Iako je Turska na jednoj od trusnijih zona u svijetu, to je područje bilo relativno mirno već više od dva stoljeća.
Kako je objasnio suradnik Britanske geološke službe, Roger Musson, to bi moglo značiti da se ondje nagomilalo dosta energije. Jačina naknadnih potresa u ponedjeljak, uključujući i podrhtavanje magnitude 7,5 prema Richteru, podržava tu pretpostavku, dodao je.
Na maloj dubini
Epicentar potresa u ponedjeljak nalazio se na relativno maloj dubini od otprilike 17,9 kilometara, u blizini turskog grada Gaziantepa, u kojem živi oko dva milijuna ljudi. Izazvan je pomicanjem arapske tektonske ploče prema sjeveru, “stružući pored Turske jer se ne može glatko kretati”, kazao je Musson. “Oslobađanje tog kretanja uzduž rasjeda jest ono što izaziva velik potres poput ovoga”, kazao je.
Istaknuo je pritom da je epicentar takvog potresa mnogo manje važan od toga u kojoj se mjeri pukotina proteže uzduž rasjeda, a u ovom slučaju je to otprilike 100 kilometara. “To znači da je bilo koje mjesto unutar tih 100 kilometara uzduž rasjeda praktički iznad potresa”, rekao je.
