Može li se poljoprivreda digitalizirati? Domaća tvrtka AGRIVI na tome radi već s više od 100 zemalja u svijetu

GREEN_300_listici_sredina

Intervju s osnivačem i direktorom

Da je došlo vrijeme neke nove, održivije i ekonomičnije poljoprivredne proizvodnje koja nudi nova rješenja znaju to već godinama u AGRIVI-ju, domaćoj tvrtki koja nudi digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje. Nekadašnji startup sada je ozbiljna tvrtka s oko 50 zaposlenika koji iz dana u dan nude ključne tehnološke odgovore u ovom sektoru. Razgovarali smo s direktorom i osnivačem Matijom Žuljem.

Green.hr kao pokretač najveće komunikacijske zelene platforme želi proaktivno djelovati i prema poslovnoj zajednici te provodi relevantno istraživanje među medijima, agencijama i kompanijama. Nastavno navedenom, pokrenuli smo GREENdex istraživanje, koje za cilj ima prikupiti relevantne informacije od aktera koje smo ovim projektom odlučili staviti u fokus, kako bismo definirali indikator zelene transformacije. Istraživanjem želimo dati odgovor na pitanje u kojoj mjeri poslovni subjekti provode održive politike i koliko svojim doprinosom služe kao primjeri pozitivne promjene. 

U intervjuu koji donosimo s Matijom Žuljem, osnivačem i direktorom tvrtke AGRIVI, saznajte koji su benefiti poljoprivredne digitalizacije, kako je došao na ideju za tvrtku koja danas surađuje s više od 100 zemalja diljem svijeta doprinoseći održivim i ključnim rješenjima u poljoprivrednoj proizvodnji, a otkrio nam je i što je krucijalno važno da se ne dogodi ono što svi predviđaju – nestašica hrane kroz nekoliko desetaka godina.

Evo za početak, možete li našim čitateljima otkriti tko je, odnosno što je AGRIVI?

AGRIVI je agrotehnološka tvrtka čija vizija je promijeniti način na koji se proizvodi hrana i time utjecati na milijune ljudi diljem svijeta. Svojim paketom digitalnih poljoprivrednih rješenja želimo potaknuti digitalizaciju poljoprivrede jer smatramo da je to jedini način da se riješi problem globalne prehrane.

Koliki tim ljudi radi na projektima u sklopu tvrtke?

Trenutno imamo oko 50 zaposlenih. To su agronomi, product i business development menadžeri, marketingaši i dizajneri, IT stručnjaci i HR-ovci. Tijekom ovih devet godina, upravo smo zahvaljujući marljivom radu svih uključenih prerasli iz startupa u zdravu tehnološku kompaniju, etabliranu u više od stotinu zemalja svijeta.

Negdje sam pročitala da je sve zapravo krenulo s jednom plantažom oraha, a danas ste jedna od vodećih agrotehnoloških tvrtki na svijetu. Kako i zašto je sve krenulo?

Naš COO Mate Knezović ima obiteljsku plantažu oraha, a ja sam jedno vrijeme uzgajao borovnice. Imao sam želju baviti se problemom proizvodnje hrane pa sam želio iz prve ruke saznati s kakvim se sve izazovima susreću poljoprivrednici. To iskustvo mi je bilo od velike važnosti jer sam shvatio da ne postoji jedan jednostavan softver koji bi mi pomogao u tom poslu. Iz toga se rodila ideja da stvorimo centralnu platformu koja bi poljoprivrednicima pomogla da upravljaju svojom proizvodnjom. S obzirom na to da je Mate bio moj susjed u Kutini, on je ujedno bio i prvi AGRIVI-jev klijent te je morao objasniti roditeljima zašto je sad potrebno digitalizirati plantažu i kakvu će korist imati od toga. Ali, isplatilo se, ne samo zbog plantaže, već i zbog naše dugogodišnje suradnje.

Što je AGRIVI-ju bila i još uvijek jest nit vodilja?

Naša nit vodilja jest činjenica da je trenutna situacija dugoročno neodrživa i da trebamo nova rješenja. Raste broj svjetske populacije, procjenjuje se da će do 2050. godine dosegnuti 9 milijardi ljudi, a zbog toga će se i globalna proizvodnja hrane morati povećati za više od 60% kako bi zadovoljila potrebe svih stanovnika. U isto vrijeme, nije sva hrana koju jedemo sigurna. Zdravstveno neispravna hrana svake godine uzrokuje 600 milijuna oboljenja i 420 000 smrtnih slučajeva na globalnoj razini. I ono ključno, a to je da uobičajene poljoprivredne prakse doprinose klimatskim promjenama i  dovode do erozije tla.

Zbog svega toga se zalažemo za digitalizaciju poljoprivrede jer softver kao što je AGRIVI-jev pruža agronomske i gospodarske podatke u stvarnom vremenu tijekom cijelog postupka proizvodnje hrane i pomaže proizvođačima u proizvodnji zdrave, hranjive i sigurne hrane primjenom održivih i klimatski pametnih poljoprivrednih praksi.

Agrivi

Kada se kompanije s hranom odluče za korištenje vaših usluga, što one zapravo dobivaju?

AGRIVI je najkompletnije rješenje za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom i podržava sve dionike poljoprivredno-prehrambenog lanca. Od poljoprivrednih gospodarstava i velikih proizvođača, poljoprivrednih kooperacija, proizvođača hrane i pića do banki, poljoprivrednih savjetnika i ministarstava poljoprivrede.

Uz AGRIVI platformu, poljoprivrednici mogu upravljati svojim poljoprivrednim gospodarstvom i imati kompletan nadzor nad svim procesima tijekom cijele godine. Od izrade plana usjeva i proračuna za sezonu, izrade tjednih/dnevnih planova na temelju uvida s terena, praćenja izvođenja radova na terenu, praćenja troškova poljoprivrednog gospodarstva i prodaje, razumijevanja jediničnih troškova i dobiti po polju do osiguravanja potpune sljedivosti proizvodnje usjeva koja je dostupna kroz izvještaje uz klik miša. Platforma podržava mnogo više procesa, ali upravljanje životnim ciklusom proizvodnje usjeva je glavni fokus.

Na koje ste suradnje posebno ponosni?

Našu platformu najviše koriste korporativni poljoprivredni proizvođači. AGRIVI kao tvrtka radi izravno prvenstveno s velikim proizvođačima, a kroz lanac vrijednosti i suradnju s prehrambenim tvrtkama dopiremo do malih i srednjih proizvođača koji su njihovi kooperanti.

Sretni smo što danas podržavamo velika imena kao što su Driscoll’s, Nestle, Kimberly Clark, Sauza Tequila, BNP Paribas i mnoge druge.

S kojim zemljama surađujete?

Naš softver koriste profesionalni poljoprivrednici svih veličina, prehrambene kompanije, agro-banke i drugi dionici industrije poljoprivrede i hrane u više od 100 zemalja diljem svijeta, a većinom iz Europe i Amerike.

Zašto je digitalizacija poljoprivrede važna u 21. stoljeću, vremenu punom izazova i sve prisutnijih klimatskih promjena?

Danas je čak milijarda ljudi zaposlena u poljoprivredi, a pritisnuti su raznim izazovima i rizicima, od klimatskih promjena koje donose ekstremne i nepredvidive vremenske uvjete, šteta uzorkovanih sve prisutnijim bolestima i štetnicima, stalnom povećanju cijena inputa, regulativom koja zahtijeva primjenu održivih praksi i još mnoštvu izazova. Zbog toga otežano postižu profit i osiguravaju pristojan život za svoje obitelji.

Upravo smo se zato u AGRIVI-ju posvetili mijenjanju načina proizvodnje hrane te osnaživanju suradnje poljoprivrednika i ostalih dionika u vrijednosnom lancu poljoprivredno-prehrambene industrije. Svojim rješenjima želimo podržati sve dionike industrije u usvajanju promjena i podržati njihovu digitalnu transformaciju.

Rješenje nije samo u poljoprivrednom softveru, već i podršci poljoprivrednicima u usvajanju novih koncepata pri upravljanju usjevima, implementaciji najboljih poljoprivrednih praksi usredotočenih na održivost, sigurnost i nutritivnu vrijednost te pravovremenu zaštitu usjeva kako bi se umanjio rizik od gubitka prinosa i osigurala profitabilnost. Za proizvođače prehrambenih proizvoda, promjena se odnosi i na usvajanje novih oblika suradnje s poljoprivrednicima koji su im dobavljači, kako bi osigurali održiv i učinkovit lanac opskrbe hranom.

Može li ona pozitivno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti?

Naravno, upravo je to i namjera – dugoročna održivost poljoprivredne proizvodnje. Digitalizacija i korištenje našeg softvera smanjuju rizike i povećavaju prinose, te istovremeno povećavaju kvalitetu proizvoda i stvara uštede. Implementacijom u proizvodnju osigurava se stalna kontrola proizvodnja proizvodnog procesa, što omogućava sljedivost pa tako potrošači imaju potpuno transparentan uvid u proces proizvodnje hrane koju konzumiraju.

Što možda vidite kao najveće izazove u radu?

Kao najveći izazov izdvojio bih nedostatak svijesti o potrebi za digitalizacijom.

Hrvatska poljoprivreda trenutno je digitalizirana oko pet posto, prosjek na razini EU-a iznosi između 15 i 20 posto, što znači da smo u proizvodnji hrane na samom začelju Europske Unije. U SAD-u taj udio iznosi 30 posto.

Kako gledate na proizvodnju hrane u Hrvatskoj? Jesu li naši poljoprivrednici dovoljno tehnološki da kažem “potkovani” u svom radu?

Vlastitom proizvodnjom pokrivamo tek oko 50 posto potreba stanovništva za hranom, unatoč tome što imamo ogroman poljoprivredni potencijal. To znači da ne možemo samostalno zadovoljiti svoje potrebe i uvelike ovisimo o uvozu namirnica, zbog čega ne možemo kontrolirati ni sljedivost proizvodnje ni sigurnost namirnica, što se u proteklom razdoblju pokazalo ključnim pri konačnom odabiru i kupovini hrane.

Sve to pokazuje da itekako ima prostora za digitalizaciju u poljoprivredi u našoj zemlji i ključno je što više poticati korištenje digitalnih poljoprivrednih rješenja, od kojih korist imaju i proizvođači, ali i potrošači. Digitalizacija omogućava povećanje stupnja samodostatnosti, kao i povećanje efikasnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. Za prosječnog proizvođača, uspješno provedena digitalizacija poljoprivredne proizvodnje znači povećanje profitabilnosti između 50 i 100 posto u samo godinu dana.

Nedostaje li takve vrste edukacije za poljoprivrednike generalno?

Svakako bi bilo dobro da se što više priča o digitalizaciji te da postoje edukacije kojima bi se poljoprivrednicima objasnile prednosti i koristi. Mnogi još uvijek koriste rokovnike ili Excel tablice za vođenje svog gospodarstva i ustručavaju se isprobati nešto novo, što je sasvim razumljivo. Važno je objasniti da iako je proces implementacije uvijek izazovan, najčešće većinom zbog promjene dugogodišnjih navika, u AGRIVI-ju imamo sjajan customer success team koji je uvijek na usluzi našim klijentima. A sami klijenti vrlo brzo nakon početne faze primijete napredak i korist. Uskoro planiramo webinar na temu kako odabrati softver za upravljanje poljoprivredom proizvodnjom, tijekom kojeg želimo objasniti sve nedoumice koje potencijalni kupci možda imaju.

Između ostalog, dobili ste i priznanje za brzorastuću food tech tvrtku. Jesu li takva priznanja poticaj za daljnji rad?

Apsolutno! Već 2014. godine, kada smo tek počinjali, na svjetskom natjecanju u Seoulu smo osvojili nagradu za najbolji svjetski startup. To nam je dalo ogroman poticaj i samopouzdanje.  U Velikoj Britaniji smo proglašeni projektom s potencijalno najvećim globalnim utjecajem. Žiri Central European Startup Awardsa proglasio nas je najboljim hrvatskim startupom, a konzultantska tvrtka EY preporučila je naš softver kao jedan od onih koji omogućavaju brzi povrat za sve države koje žele povećati održivost lokalne poljoprivredne proizvodnje i smanjiti utjecaj na klimatske promjene.

Prošle godine smo prepoznati i nagrađeni I od strane UN-a za inovacije u poljoprivredi. Sve te nagrade samo pokazuju da smo na dobrom putu, što nam je neizmjerno drago.

Mislite li da bi kompanije generalno trebale više gledati u zelenom/održivijem pravcu?

Mislim da je u posljednjih nekoliko godina taj zeleni i održivi pravac postao jako popularan te da sve više tvrtki prepoznaje važnost održivosti i uvrštava ju u svoje poslovanje,što je dobro.

I za kraj; budućnost nam je poprilično neizvjesna. Mislite li da bi kroz nekoliko desetaka godina čovječanstvo uistinu moglo ostati bez hrane?

U AGRIVI-ju volimo reći ‘nemoj doći samo s problemom, dođi s prijedlogom rješenja’. Pa tako vjerujem i da smo prepoznali izazove na vrijeme te da mi, kao i mnoge druge tvrtke, razvijamo pametna rješenja koja će pomoći da zaokrenemo proizvodnju hrane u održivijem smjeru.

Partneri projekta Greendex su Energia Naturalis i Europski parlament.

PHOTOS BY: press, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.