katie-moum-g2lhTllGmeo-unsplash

Mladi Brazilac iz startupa Jundu otkrio nam je što su ugljični krediti, ali i gdje je Hrvatska po tom pitanju

GREEN_300_listici_sredina

Krediti budućnosti

Mnogi još sigurno ne znaju što je ugljično tržište i kako sve to uopće funkcionira. I pojam ugljični kredit zasigurno je mnogima stran. Kako bismo naučili više o tome, popričali smo s ekipom koja je pokrenula startup Jundu za kupnju i prodaju ugljičnih kredita.

U zadnje vrijeme sve više slušamo o ugljičnim kreditima, no velika većina sigurno još ne zna što je ugljično tržište i kako sve to uopće funkcionira. Kako bismo naučili više o tome, popričali smo s ekipom koja je pokrenula startup za kupnju i prodaju ugljičnih kredita. U globalnom nastojanju da se bore protiv klimatskih promjena, mnoge tvrtke kupuju kredite kako bi nadoknadile svoje trenutne emisije ugljika jer ciljaju na održivo smanjenje stakleničkih plinova. Tržište ugljika postaje vruća tema stoga smo popričali s Danom Magattijem iz Brazila koji je uz Osvalda Stellu i Lucasa Pereirom jedan od osnivača startupa Jundu. Magatti nam je u intervjuu objasnio što su ugljični krediti, kako se s njima trguje, kakva je budućnost ugljičnog tržišta te kakva je pozicija Hrvatske na ovom tržištu.

Recite nam nešto o sebi i kako ili zašto ste odlučili ući u posao s ugljičnim kreditima, što te zainteresiralo?

Ja sam Dan Magatti, rođen i odrastao u  Brazilu, jedan od suosnivača Jundua uz Igora, Kojija, Lucasa i Osvalda. Moja pozadina se oslanja na marketing i komunikacije, ali zadnjih 5 godina radim u startupovima i studiju za dizajn i tehnologije koji lansiraju digitalne proizvode. Oduvijek sam se uključivao u razna pitanja vezana za očuvanje okoliša, a prekretnica je bila kada su me kontaktirali iz UN-a tražeći da snimim video koji će predstaviti i pokazati perspektivu Brazilaca na COP 24 tijekom govora Sir. David Attenborougha. Od tog trenutka sam znao da moram svu svoju energiju usmjeriti u tom smjeru. U zadnje vrijeme moj sporedni fotografski projekt je da kroz fotografije ispričam priče iz UNHCR-a/ACNUR-a u vezi s izbjeglicama koje žive u Brazilu. Sve je povezano i Jundu je samo konvergencija svega toga. Jundu je rođen 2020. godine iz spoja nekoliko iskustava, ali uglavnom iz našeg iskustva od više od 15 godina u projektima stvaranja ugljičnih kredita i lansiranjem digitalnih proizvoda na različitim tržištima. Pratili smo cjelokupni razvoj ovog tržišta od ratifikacije Kyotskog protokola, 2005. godine, od kad smo promatrali njegove karakteristike, nedostatke i mogućnosti. Danas, sa sve većom pažnjom prema ovom problemu, posebno zbog sve veće učestalosti vremenskih ekstrema diljem svijeta i sa sve snažnijim vladinim i poslovnim obvezama, vidimo da je došlo vrijeme da naše znanje i viziju pretvorimo u stvarnost za ovo tržište. Mi želimo potaknuti relevantne, dosljedne projekte i podržati tvrtke da razviju svoje klimatske strategije s projektima sa stvarnim pozitivnim učinkom.

Možete li nam objasniti što su ugljični krediti, koja je glavna ideja iza ugljičnih kredita?

Ugljični krediti su ovjereni dokumenti koji pokazuju da je projekt ili tvrtka izbjegla emisiju, ili uklonila 1 tonu CO₂ iz atmosfere. Ti projekti mogu biti vezani za fotonaponsku energiju i energiju vjetra, ili za obnovu autohtonih šuma, na primjer.

Kako ih možete zaraditi? A kako ih prodati ili kupiti?

Ugljične kredite mogu zaraditi tvrtke ili pojedinci koji imaju projekte poput gore navedenih i prolaze kroz proces certifikacije. Danas su ti procesi skupi i spori, zbog čega je malo igrača u mogućnosti pristupiti tržištu. Kupnja i prodaja se može obaviti preko tvrtki koje su posvećene razvoju projekata i trgovanju s ljudima i tvrtkama koje žele dobrovoljno nadoknaditi svoje emisije ugljika.

Recite nam nešto o svom startupu, kako je započeo i što točno radite?

Želimo potaknuti relevantne, dosljedne projekte i podržati tvrtke da razviju svoje klimatske strategije s projektima sa stvarnim pozitivnim učinkom. Da bismo to učinili, razvijamo platformu koja je dostupna i transparentna. Naša će tvrtka omogućiti drugim tvrtkama i pojedincima da registriraju svoje projekte na agilniji i sigurniji način, uz mogućnost generiranja ugljičnih kredita putem transparentne metodologije koju je verificirala treća strana. Ti će se krediti zatim certificirati i prodavati kroz stvaranje NFT-a tvrtkama koje žele ulagati u niskougljično gospodarstvo.

Jeste li istraživali Hrvatsku i postoje li ovdje tvrtke koje su na ovom tržištu, zarađuju li ili prodaju ugljične kredite?

Hrvatska je na putu da postane niskougljično gospodarstvo. Hrvatska vlada nedavno je pokrenula plan za smanjenje emisija za 80% do 2050. godine, što će stvoriti mnoge mogućnosti i potrebu da hrvatske tvrtke krenu u potražnju za inicijativama za smanjenje i nadoknadu ugljika. Zasigurno će tvrtke koje najprije postignu ove rezultate imati veće prednosti i veće mogućnosti.

Mislite li da će vaša tvrtka eventualno doći i u Hrvatsku? Kako netko može raditi s vama ili općenito kako tvrtka može kupiti karbonske kredite?

Apsolutno da. Svaka zemlja na svijetu treba se suočiti s pitanjem klimatskih promjena, a tržišta ugljika su važan alat u tom kontekstu. Nastojimo uključiti lokalne aktere u razvoj našeg rada, a operacija Jundu sigurno bi imala podršku ljudi koji žive i poznaju lokalnu stvarnost. U slučaju kupnje ugljičnih kredita to se može učiniti na više načina. Izravno, za neutralizaciju vlastitih emisija ili putem posrednika u slučaju tvrtki.

Koliko zapravo tržište ugljika može pomoći u klimatskim promjenama, koja je glavna korist od toga?

U Pariškom sporazumu, suradnja među zemljama smatra se načinom za provedbu nacionalno određenih doprinosa (NDC) i promicanja veće ambicije, uz istovremeno poticanje održivog razvoja i poticanje širokog sudjelovanja privatnog i javnog sektora. Tržišni mehanizmi se stoga smatraju važnom komponentom u kolektivnom djelovanju za postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma. U načelu, uloga tržišta u kontekstu sporazuma je omogućiti svim stranama uključenim u akcije ublažavanja da ih provedu na isplativ način, istovremeno pružajući priliku za povećanje svojih ambicija.

Mislite li da će potražnja za ugljičnim kreditima nadmašiti ponudu? Kako vidite razvoj ovog tržišta u budućnosti?

Kupnja ugljičnih kredita jedan je od načina za tvrtku da riješi emisije koje nije u stanju eliminirati. Ugljični krediti su certifikati koji predstavljaju količine stakleničkih plinova koje su zadržane u zraku ili uklonjene iz njega. Dok se ugljični krediti koriste desetljećima, dobrovoljno tržište za ugljične kredite značajno je poraslo posljednjih godina. McKinsey procjenjuje da su u 2020. godini kupci povukli ugljične kredite za oko 95 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (MtCO2e), što bi bilo više nego dvostruko više nego 2017. Kako se povećavaju napori za dekarbonizacijom globalnog gospodarstva, potražnja za dobrovoljnim ugljičnim kreditima mogla bi nastaviti rasti. Na temelju navedene potražnje za ugljičnim kreditima, projekcija potražnje od strane stručnjaka koje je anketirao TSVCM i količine negativnih emisija potrebnih za smanjenje emisija u skladu s ciljem zagrijavanja od 1,5 stupnjeva, McKinsey procjenjuje da bi godišnja globalna potražnja za ugljičnim kreditima mogla doseći do 1,5 do 2,0 gigatona ugljičnog dioksida (GtCO2) do 2030. i do 7 do 13 GtCO2 do 2050. godine. Ovisno o različitim scenarijima cijena i njihovim temeljnim pokretačima, veličina tržišta 2030. godine mogla bi biti između 5 i 30 milijardi dolara na nižoj razini i više od 50 milijardi dolara na visokoj razini.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.