Ako je suditi po najavama Europske komisije, zelene investicije bit će ključ izlaska iz krize i oporavka europskog gospodarstva. Kriza koja je pogodila svijet zahvaćen pandemijom Covid 19 ne smije usporiti stratešku tranziciju prema održivim, zelenim gospodarstvima. Tu su poruku ovog proljeća, u travnju poslali i ministri zaštite okoliša zemalja Europske unije naglasivši kako ova situacija ne smije usporiti ulaganje u zelene investicije koje će transformirati europsku poljoprivrednu proizvodnju, zaštititi bioraznolikost i razviti nove modele napretka i razvoja koji će se temeljiti na održivosti.
Uz ministre zemalja članica, poslovna udruženja, nevladine organizacije, inicijativu koja promiče zeleni oporavak odnosno GreenRecovery podržale su i velike kompanije poput Ikee, H&M-a, Lego-a i Microsofta. Ovim pismom potpisnice su pozvale zemlje EU da se drže ciljeva Zelenog plana i da izbjegnu kratkoročna rješenja koja će nakon ove krize ostaviti dugoročne posljedice i usporiti EU na putu da dostigne neutralnost u emisiji stakleničkih plinova.
Ključno je pitanje kako nakon ove krize napraviti kvalitativne pomake. Globalna potražnja za energijom trenutno pada zahvaljujući zaustavljanju i usporavanju gospodarstava. S padom potražnje pada i cijena nafte, ali za razliku od fosilnih izvora, ulaganja u obnovljive izvore energije nikad nisu bila privlačnija investicija. Trenutno predstavljaju puno manji rizik od ulaganja u naftu ili plin, a upravo u obnovljivim izvorima dr.sc. Julije Domac vidi priliku za Hrvatsku. U jednoj od svojih kolumni za Večernji list, Domac navodi kako s nekoliko pametno osmišljenih projekata Hrvatska može otvoriti vrata za novih 1500 MW iz fotonaponskih elektrana te stvoriti prilike za investicije u distribucijsku mrežu i skladištenje energije. Prema nekim procjenama, to bi značilo privlačenje oko 2 milijarde eura investicija, ali i proizvodnju zelene energije iz obnovljivih izvora koju možemo i sami koristiti ili izvoziti. Zaokret prema zelenim tehnologijama i održivosti nužan je i u drugim gospodarskim granama. Upravo zato je ova inicijativa Europske komisije naišla na plodno tlo.
Dobar je primjer grčka kompanija Terna Energy koja je najavila 11 milijardi eura investicija u obnovljive izvore energije i postrojenja za skladištenje energije, objavivši nedavno kako projekti mogu započeti odmah nakon korona krize ili u naredne tri godine.
