Jedan medo zalutao je na okućnicu kuće na Javorišću u Kraljevici, izvijestio je Novi list, koji je i objavio fotografiju mede na terasi kuće koja je prvi red do mora.

Fotografiju im je poslala čitateljica, a njoj su ju proslijedili gosti jednoga susjeda koji su se našli na obližnjoj terasi.

“Gosti naših prvih susjeda su bili na terasi, čuli su šuškanje i buku, pa potom i vidjeli da po stepenicama ide mali medo. On se po stepenicama spustio, što su oni snimili. Gospođa koja ga je vidjela mi je ispričala kako se šokirala, ali da se šokirao i medo te je s terase skočio na put prema uvali Scott. Tako je medvjedić pobjegao”, rekla je čitateljica Novog lista.

Što je ovaj medo tražio? Kako mu pomoći? Kako reagirati? Na ta nam je pitanja odgovore dao Ivan Crnković Pavenka iz utočišta za medvjede Kuterevo.

Kaže kako su velike šanse da je medo izgubio majku, a to je rekao i stručnjak koji je komentirao događaj Novom listu – već otprije upućen u situaciju jer se ova životinja već pojavljivala među kućama.

Prirodna selekcija

“Koliko god nama to zvučalo grozno, to je potencijalno jednostavno prirodna selekcija, način na koji medvjedica pokušava regulirati brojnost svojih mladih. Tako stvari funkcioniraju u divljini. Priroda sama regulira brojnost neke vrste”, priča Crnković Pavenka, pa nastavlja:

“Medvjedica može roditi do četiri mladunca, no optimalno je da ih ima dvoje. Nekada se dogodi da ih ne može sve prehraniti”, objašnjava.

No s ovim je medom, priča, možebitno došlo i do neke vrste nesporazuma.

“Možda je došlo do neke smetnje zbog koje je skrenuo sa svojeg uobičajenog puta. Možda ga je, primjerice, omeo promet ili slično”, kaže stručnjak.

No postoji i treća opcija.

“Kad medo ide u grad po hranu, to je vrlo neobično. No, s njima je kao i s ljudima – jednostavno ima jedinki koje su čudne”, kaže.

Plašljivi ako nisu u staništu

Otkriva koga treba kontaktirati ako sretnemo medvjeda na nekom ovako neuobičajenom mjestu.

“Ako naiđete na medvjeda na mjestu na kojem on ne bi trebao biti, treba obavijestiti policiju ili lovačko društvo. A onda slučaj, ako je potrebno, ide i do Ministarstva poljoprivrede, njihovog ogranka zaduženog za lov. Osobno bih preporučio javiti se i Đuri Huberu. On je naš najveći stručnjak za medvjede, nekada i profesor na Institutu za biologiju. Premda je u mirovini, uvijek prima informacije vezane uz medvjede”, govori nam Crnković Pavenka.

Tumači da treba paziti ako je medvjed na nekom nepreglednom mjestu, no inače se radi o vrsti koja je relativno plašljiva, posebice ako ona nije u svojem staništu. Uplašiti ih možete, primjerice, bukom.

Ne vodite male medvjede doma!

“Ukoliko životinja koja ovako zaluta pokazuje znakove da bi mogla biti opasna, obično ju onda stručne službe privremeno uspavaju. Ako doista pokazuje iznimnu neprilagođenost – napada ljude ili je opasna – tek onda se poduzimaju drastične mjere”, tumači.

Poziva ljude da se prema medvjedima, ako ih slučajno sretnu, ne ponašaju neprikladno i nezakonito.

“Znam čak za slučajeve u kojima su ljudi odveli male medvjede doma. To je kažnjivo”, naglašava.

Pitamo ga i ima li možda šanse da medvjedi mijenjaju ponašanje zbog klimatskih promjena? Izgleda li sada njihov životni ciklus drugačije?

“Temperature ne remete njihove navike ni zimski san. Hibernacija im ovisi o tome koliko hrane ima na području na kojem borave pa se njihovo tijelo prilagodi. Kad vegetacija miruje, medvjed živi od zaliha koje je stvorio u jesen. On se povuče, ne radi, miruje, smanjuje otkucaje srca i temperaturu, no ne mislim da je to važno za kontekst odbjeglog medvjeda”, zaključuje.