Posljednja studija objavljena 1. prosinca govori da će buduće generacije morati upola manje utjecati na okoliš (pogotovo emitiranjem co2), također i koristiti upola manje prirodnih resursa od svojih predaka. U usporedbi s 1990-ima, nove i sljedeće generacije imaju dostupno ograničenje emisija stakleničkih plinova 41% niže nego danas. Istraživači su izračunali utjecaj korištenja prirodnih resursa od strane različitih generacija u Portugalu, identificirajući naslijeđe ostavljeno budućim generacijama, i zaključili da nasljeđe prošlih generacija ima značajnu težinu u klimatskim promjenama. Starije generacije imaju mnogo veći utjecaj na okoliš po stanovniku od mlađih, posebno u pogledu onečišćenja vode i pritiska na ekosustave, pokazalo je istraživanje.

Sve generacije, osim onih rođenih od 2000. nadalje, prekoračile su ekološke granice. Oni rođeni između 1940. i 1959. udaljili su se najviše od granica, proizvodeći najviše emisija stakleničkih plinova. Svijetla točka su brojke koje dokazuju da “negativan utjecaj mlađih generacija na okoliš ima tendenciju biti manji”. Danas smo u velikoj evoluciji u području okoliša. Imamo mnogo više informacija, svijesti i postoji mnogo više mogućnosti u smislu čišćih tehnologija. Da ne spominjemo javne politike koje su od 2000. godine promijenile izravnu vezu između gospodarskog rasta i onečišćenja okoliša, pri čemu „najveći“ ne moraju nužno imati najveći i negativan utjecaj na okoliš.

Obrasci ljudskog razvoja i gospodarske aktivnosti rezultirali su izazovima održivosti neviđenih razmjera i hitnosti, poput klimatskih promjena i globalnog gubitka biološke raznolikosti. Ovaj zabrinjavajući razvoj događaja postavlja kritično pitanje premašuju li pritisci uzrokovani ljudskim djelovanjem granice planeta Zemlje. Isto istraživanje bilo bi zanimljivo vidjeti i u hrvatskim okvirima, no i bez istraživanja sa sigurnošću možemo tvrditi da je odgovornost odraslih kakav će svijet ostaviti generacijama koje dolaze.