Znanstvenici sa Sveučilišta Illinois i Sveučilišta Nebraska-Lincoln usporedili su snimke mozga kod 100 sudionika, u dobi od 65 do 75 godina, tražeći poveznice između određenih vrsta prehrane i sporijeg starenja mozga.
Kako prenosi Science Alert, definirali su dvije različite vrste starenja mozga – sporije starenje bilo je povezano s unosom hranjivih tvari sličnih onima iz mediteranske prehrane, za koju su prethodne studije već pokazale da je jedna od najboljih za naš organizam.
“Istraživali smo specifične biomarkere hranjivih tvari, poput profila masnih nezasićenih kiselina, za koje se već zna kako donose brojne zdravstvene benefiti”, ispričao je neuroznanstvenik Aron Barbey sa Sveučilišta Illinois.
Znanstvenici se u ovoj studiji nisu vodili samo izvještajima sudionika studije o njihovoj prehrani, već su analizirali uzorke krvi kako bi tražili biomarkere hranjivih tvari: čvrste znanstvene dokaze o tome što su ovi određeni pojedinci jeli i pili.
Nezasićene masne kiseline, poput onih u ribi i maslinovom ulju, i antioksidansi poput vitamina E, prisutni u špinatu i bademima, bili su među identificiranim korisnim biomarkerima, kao i karotenoidi, biljni pigmenti koji se nalaze u mrkvi i bundevi. Još jedan koristan biomarker povezan sa sporijim starenjem u ovom istraživanju bio je holin, koji se nalazi u visokim koncentracijama u žumanjcima i grahoricama.
Znanstvenici su izvršili procjene starenja mozga magnetskom rezonancom (MRI) te dobili informacije o mentalnoj agilnosti sudionika, kao i o konfiguraciji neurona.
Sada je već posve jasno kako prehrana ima važnu ulogu u funkcioniranju mozga, a svaka nova studija daje bolje i šire uvide u to kako su naši mozgovi usko povezani sa svim drugim dijelovima i funkcijama tijela. Sličnim zaključcima može se pohvaliti i studija iz 2023. godine, koja je pratila sudionike 12 godina i otkrila povezanost između mediteranske prehrane i bolje kognitivne sposobnosti.