Prije nešto više od dva stoljeća, 1800. godine, otprilike milijardu ljudi nazvalo je Zemlju svojim domom.

Samo stoljeće kasnije, isto je područje postalo dom za novih 600 milijuna stanovnika. Danas, pak, na planeti živi oko osam milijardi ljudi.

Takav porast stanovništva neodrživ je za našu ekosferu, tvrde znanstvenici. Prema novoj studiji, velika “korekcija stanovništva” mogla bi se dogoditi prije isteka stoljeća.

‘Ekološko prekoračenje’

Predviđanje je djelo populacijskog ekologa Williama Reesa sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi. On tvrdi da Zemljine resurse trošimo neodrživom brzinom i da nam naše prirodne sklonosti otežavaju ispravljanje ovog “naprednog ekološkog prekoračenja”.

Rezultat bi mogao biti neka vrsta civilizacijskog kolapsa koji “ispravlja” svjetsku populaciju, kaže Rees. Ostala bi samo najbogatija i najotpornija društva.

“Homo sapiens je evoluirao da se eksponencijalno razmnožava, geografski širi i troši sve dostupne resurse”, piše Rees u svom objavljenom radu u časopisu World.

“U većem dijelu evolucijske povijesti čovječanstva takve ekspanzionističke tendencije bile su suprotstavljene negativnim povratnim informacijama. Međutim, znanstvena revolucija i korištenje fosilnih goriva smanjili su mnoge oblike negativnih povratnih informacija, omogućujući nam da ostvarimo svoj puni potencijal za eksponencijalni rast.”

‘Uzimamo kad god nam je dostupno’

Rees ističe da nas je naša dominacija nad planetom natjerala da zaboravimo da nama još uvijek upravlja prirodna selekcija. Štoviše, naša prirodna sklonost prema kratkoročnom razmišljanju, koja nam je izuzetno dobro služila u našoj evolucijskoj prošlosti, nastavlja nas tjerati da uzimamo onoliko koliko možemo dobiti kad god nam je dostupno.

To je potaknulo prekomjernu potrošnju i zagađenje, što će se povećavati kako se povećava i financijska sigurnost i broj stanovnika, tvrdi Rees.

Kao što Rees ističe, dok nastavljamo koristiti obilje fosilnih goriva, istovremeno ignoriramo i druge simptome prekoračenja. Od naše potrošnje biomase do poremećaja planetarnih ciklusa hranjivih tvari, svi ti međusobno povezani problemi potiču šesto masovno izumiranje Zemlje i riskiraju kaotičan slom osnovnih sustava za održavanje života na našem planetu.

Važan je balans 

Pitanje je može li poboljšanje tehnologija – u svemu, od borbe protiv klimatskih promjena do povećanja proizvodnje hrane – držati korak s rastućim zahtjevima koje naša potrošnja postavlja na planetu.

Ako inovacija ne može ponuditi rješenja, nestašice hrane, nestabilnost staništa, ratovi i bolesti mogli bi početi utjecati na broj stanovnika, predviđa ova studija.

Još jedna poanta koju Rees ističe – a on nije prvi koji je to učinio – jest da moramo biti mnogo svjesniji opasnosti u kojoj se nalazimo i da trebamo pronaći načine kako postići bolju ravnotežu između količine resursa koje koristimo i balansa s prirodom i Zemljom.