Dijelovi južne Europe suočavaju se s nesnosnim toplinskim valovima s dolaskom ljeta, dok drugi trpe rekordne kiše. Ovi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći kao rezultat klimatskih promjena. Rekordno vrući dani pokazali su koliko su naši gradovi nepripremljeni za temperature od 40°C. S druge strane, učinili su nas svjesnijima dijelova koji pružaju olakšanje: ulice s drvoredima, zeleni parkovi, bazeni i klimatizirani javni prostori.
Zbog onoga što se naziva ‘efekt urbanog toplinskog otoka’, gradovi postaju mnogo topliji od ostalih dijelova zemlje jer se toplina zadržava između visokih zgrada i upija u asfalt i beton. Stoga su potrebne inovativne mjere kako bi ih se rashladilo.
Beč: Grad s hladnim ulicama
Beč, prema Global Liveability Indexu Economist Intelligence Unit-a, najpogodniji je grad za život na svijetu. Visoko je ocijenjen i po pitanju klimatske prilagodbe, jer je austrijska prijestolnica prvi klimatski plan donijela 1999. godine, a 2018. postala jedan od prvih europskih gradova koji je postavio strategiju za prepoznavanje i borbu protiv urbanog toplinskog vala.
Kada toplina postane previše intenzivna, stanovnici mogu hodati ulicama koje ih rashlađuju ‘maglenim tuševima’ finih kapljica. Ove ‘hladne ulice’ (cool straßen) samo su jedan dio plana javne infrastrukture gradske uprave. Također je uvedena nova mreža biciklističkih ruta kako bi se odustajanje od automobila koji proizvode toplinu (i zagađuju) učinilo privlačnijim, a obećano je i saditi 4.500 novih stabala svake godine.
Također, Beč još uvijek ima više od 1.000 javnih fontana za piće i zadržao je opsežnu mrežu gradskih bazena izgrađenih 1920-ih, prenosi Euro News.
Madrid: Grad s klimatskim skloništima
Vrući ljetni dani su očekivani u Španjolskoj, do određene granice. Prošlog ljeta, temperature u glavnom gradu zemlje redovito su bile blizu 40 °C, dok je južni grad Valencia oborio toplinski rekord kada je temperatura dosegnula 46,8 °C.
Madrid je otvorio klimatska skloništa u klimatiziranim javnim prostorima poput knjižnica i zajedničkih centara tijekom prošlogodišnjeg toplinskog vala, te postavio subvencije za ulazak u gradske bazene. Tu je i dugoročna strategija za rashlađivanje grada. Prema planu ‘Madrid Otok Boje’ iz 2019., gradi se 75 km duga ‘zelena traka’ šume oko glavnog grada. Termografske slike iz obližnjih područja u 2022. pokazale su da su temperature tla već smanjene za 2°C u dvije godine, izvijestio je Politico.
Frankfurt: Grad s ventilacijskim koridorima
Frankfurt posjeduje oko 200.000 stabala u javnim prostorima što je velika prednost budući da drveće može smanjiti površinske temperature do 12 °C ljeti, prema satelitskoj studiji iz 2021. godine. Grad ima ventilacijske koridore, ili ‘Luftleitbahnen’: dijelove zemlje gdje nema visokih zgrada ili su velike površine pod drvećem, kako bi se dovukao hladniji zrak iz okolnih područja. Na primjer, Luftleitbahn na rijeci Nidda omogućuje protok do 40.000 m3 hladnog zraka po sekundi u grad tijekom ljetnih noći.
Pored toga, Frankfurt zahtijeva da određene nove zgrade imaju ‘zelene’ krovove prekrivene biljkama. Oni mogu biti nevjerojatnih 40 °C hladniji na sunčanim danima nego njihovi tradicionalni crni pandani.
On this green roof in Frankfurt am Main (Germany), you can enjoy some relaxed moments in the middle of the bustling city. The project consists of 2,800 sqm of green roof areas! #greeninfrastructure #greenroofs #gründach #greencities #frankfurt #naturebasedsolutions pic.twitter.com/uGWUdAQJTn
— SempergreenGroup (@Sempergreen) June 28, 2021
