Kako piše u najnovijem izvješću Londonske burze (London Stock Exchange Group, LSEG), oko 50 posto najvećih svjetskih gradova do 2050. godine bit će izloženo jednom ili više klimatskih rizika, kao što su poplave, toplinski valovi, oluje i nestašica, ako se emisije stakleničkih plinova ne stave pod kontrolu.
Izvješće LSEG-a pod nazivom “Net Zero Atlas” iznosi razine smanjenja emisija na koje bi se zemlje trebale fokusirati kako bi izbjegle klimatske katastrofe.
„Gradovi u našoj studiji – središta svjetske ekonomije, koja doprinose s gotovo 20 posto globalnog BDP-a i u kojima živi 440 milijuna ljudi – posebno su izloženi klimatskim rizicima”, smatra se u izvješću te se naglašava kako su loši utjecaji vidljivi već s 1,3°C zagrijavanja.
LSEG predviđa da će globalno zagrijavanje doseći 2,6°C, izvješća UN-a procjenjuju da će do kraja stoljeća temperatura porasti između 2,6°C i 2,8°C.
Koji su gradovi najugroženiji?
U ovom scenariju visokih emisija, gotovo 50% svjetskih gradova bit će izloženo visokom riziku posljedica klimatskih promjena. Veliki gradovi na Bliskom Istoku i u jugoistočnoj Aziji najviše će osjetiti posljedice ove krize – Singapur, Surabaya, Dubai, Rijad, Džeda i Jakarta mogu očekivati više od 50 dana ekstremne vrućine godišnje.
U EU, analitičari ističu sve nesigurniju poziciju Amsterdama i Madrida. Nizozemska prijestolnica, smještena na niskoj nadmorskoj visini, suočava se s visokim rizikom od porasta razine mora i poplava, koje bi mogle porasti za 60 posto do 2050. godine.
U Madridu bi broj dana s toplinskim valovima mogao skočiti za 135 posto, a rizik od nestašice vode španjolskoj prijestolnici dodatno će se povećati za 65 posto. London će doživjeti više nego dvaput više ekstremno vrućih dana godišnje do 2050. godine.
Kako se veliki gradovi mogu prilagoditi klimatskim promjenama?
LSEG je iznio nekoliko strategija za prilagodbe – od sustava ranog upozoravanja do rješenja kao što su barijere protiv poplava ili sofisticiraniji sustavi odvodnje. Također, važnu ulogu može odigrati povećavanje zelene infrastrukture u gradovima, a jedan od uspješnih primjera je Šangaj i Pariz.
