INHERITURA oznaka razvijena je u sklopu projekta “Održive turističke strategije za očuvanje i valorizaciju prirodne baštine mediteranske obale i priobalja-INHERIT” čiji je cilj održivi i odgovorni način razvoja turizma na Mediteranu.Temeljem međunarodnog vrednovanja prijava, dvije lokacije u Istarskoj županiji zadovoljile su kriterije napredne razine zaštite prirodne baštine te dobile INHERITURA certifikat: područje ekološke mreže Luka Budava-Istra i nacionalni park Brijuni.

Područje ekološke mreže Luka Budava – Istra nalazi se cijelim svojim obuhvatom u općini Ližnjan-Lisignano smještenoj na jugoistoku Istre. Područje je sastavni dio najveće očuvane mreže prirodnih područja u Europskoj uniji, NATURA 2000, a zaštićeno je zbog dobro očuvanih šuma hrasta crnike (Quercus ilex L.) u površini od 1.237 ha.

Proteže se uz samu obalnu crtu općine u dužini od 17,5 km od rta Munat srednji do uvale Budava (56% ukupne obalne crte općine) te prosječne širine od 1-1,5 km. Krasi je niz posebnosti, a mi ovom prilikom predstavljamo one koje će vam dočarati bioraznolikost i ljepotu tog područja.

Ljepota prirode kao odraz blagodati klime

Područje ekološke mreže Luka Budava – Istra, gledajući vertikalno rasprostranjenje vegetacije,  pripada eumediteranskoj zoni koja predstavlja najtoplija područja jadranske obale. U tim se područjima barem 50 tjedana godišnje temperatura kreće iznad 5°C, ljeta su suha i vruća s dugotrajnijom ili kratkotrajnijom žegom ili sušom, a zime su blage i kišovite. Prosječan broj sunčanih sati godišnje iznosi 2400.

Snijeg je uistinu rijetka pojava što se ne može reći za karakteristične vjetrove, buru i jugo. Između rta Marlera (općina Ližnjan-Lisignano) i rta Crna Punta (općina Marčana) bura puše iz istočnog kvadranta. Jugo puše od prosinca do ožujka i to vrlo jako stvarajući uzburkano more i često skreće na buru. Orkansko je jugo rjeđe nego orkanska bura.

Gorostasi crnike od 20 metara

Područje ekološke mreže Luka Budava – Istra, jedno je od područja s najljepše očuvanim šumama hrasta crnike na Mediteranu (1237 ha). Hrast crnika (u Istri poznat pod nazivom bršuda), čuva već stoljećima morsku obalu zaštićenog područja, a najljepše primjerke tih čarobnih gorostasa možete susresti na potezu od uvale Kala do uvale Budava. Kao vjerni stražari, s visine od 20-tak metara, mame vas i pozivaju da zakoračite u mističnu atmosferu pod svodovima njihovih krošnji.

Krajobraz suhih travnjaka i kamenjarskih pašnjaka

Područje ekološke mreže Luka Budava-Istra krase i submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci i kamenjarski pašnjaci koji su gospodarski izuzetno važni tipovi vegetacije jer čine osnovu stočarstva. Razvijeni su na plitkim karbonatnim tlima na površini od 38 ha i predstavljaju posljednji stadij degradacije crnikinih šuma.

Na travnjacima prevladavaju vrste iz porodice trava (Poaceae), ali i zaštićene vrste orhideja. Ispaša stoke ili košnja čuva ih od zaraštavanja i omogućava nesmetani razvoj i očuvanje mnogih strogo zaštićenih vrsta. Kamenjarski pašnjaci stanište su ljekovitog i aromatičnog primorskog smilja (Helichrysum italicum (Roth) G. Don fil.) koji voli otvorena suha i osunčana mjesta u blizini obale mora na što ukazuje i latinski naziv roda –Helichrysum (grč. helios-sunce, chryson-zlatan). Da je stvarno tako, uvjerite se i sami od travnja do srpnja, kada se njegove male, cvjetne žute glavice razmeću ljepotom u punoj raskoši, a cijeli krajobraz okupaju svojim ugodnim, slojevitim, profinjenim mirisom.

Kraljevstvo orhideja te zaštićenih i endemskih vrsta biljaka

U području ekološke mreže Luka Budava – Istra neometano raste 17 strogo zaštićenih vrsta orhideja od kojih su tri endemične (Ophrys tommasinii, Orchis zinsmeisteri, Serapias istriaca). Dozvoljeno ih je samo gledati, kao i primorsku makovicu (Glaucium flavum), također strogo zaštićenu vrstu, koja je svoj dom pronašla na šljunkovitoj obali uvale Kala.

Stjenovita obala ponosna je na svoju endemsku, strogo zaštićenu vrstu, rešetkastu mrižicu (Limonium cancellatum) koja svoje zelene listiće i isprepletene stabljike, ali i sitne ljubičaste cvjetiće, prosipa iz suncem okupanih, toplih i slanih stjenovitih pukotina.

Neistraženi tragovi života u prošlosti

Područje ekološke mreže Luka Budava – Istra skriva kulturnu baštinu koja tek čeka vrijedan rad arheologa i konzervatora na brojnim nalazištima. Kaštelir je gradina na obroncima zaljeva Budava čijim su podnožjem prolazili prapovijesni put i antička cesta iz Nezakcija prema moru te dalje prema Kavranu i Proštini. Još jedna manja gradina, simpatičnog imena Kitica, skriva se na obroncima zaljeva Budava, a krije keramiku brončanog i željeznog doba.

Tu je Sanapù, uzvisina koje je bila dio šireg sustava gradina oko Budave. Cuf predstavlja lokaciju s koje se moglo nadzirati šire kopneno i morsko područje i tako štititi Nezakcij,  a prapovijesno gradinsko naselje seže u brončano i staro željezno doba. Lokalitet Sv. Stipan prepoznat je kao bogato srednjovjekovno naselje te nalazište s ostacima antičke arhitekture. Posebno je dobro sačuvana vodosprema kojoj je još sačuvan velik dio bačvastog svoda, a sjeverozapadno od nje nalazi se i bunar.

Na samoj morskoj obali vidljive su i brojne okamenjene ljušture rudista, izumrle skupine atipičnih školjkaša (Pachyodonta), s jednom većom ljušturom, oblika roga ili valjka, i drugom manjom, koja je služila kao poklopac. Tvorili su nakupine gustih zajednica ispod razine plime. Na potezu obale između uvale Kala i uvale Pavir, kao i na morskoj obali ispod uzvisine Monte Madonna zabilježeni su nalazi prapovijesne keramike.

Hvalisavi lovor

Lovor (Laurus nobilis L.) u području ekološke mreže Luka Budava – Istra ima značajnije učešće na potezu od uvale Kala do rta Sv. Stipana. Hvali se on ovdje stablima crnike i crnog jasena da je on sveto drvo boga Apolona, da su njegovi vijenci nekada ukrašavali glave olimpijskih pobjednika, pobjedničkih rimskih vojskovođa ili rimskih careva, ali također i glave srednjovjekovnih književnika i filozofa, priznatih laureata.

Opijeni njegovim prodornim mirisom, lakše im je slušati to hvalisanje, ne zaboravljajući činjenicu da dolazi iz roda Laurus, ( lat.laudare “hvaliti”), ali isto tako da mu ime vrste, “nobilis”, označava plemenitost i otmjenost. I tako već dugi, dugi niz godina mistični gorostasi toleriraju njegove priče koje ponekad, samo ponekad “počivaju na lovorikama”.

Dom jednom od najvećih kukaca Europe

S veličinom do čak 8 cm, jedan od najvećih kukaca Europe, jelenak (Lucanus cervus L.) zabilježen je za područje ekološke mreže Luka Budava – Istra. Strogo je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, dok ga na europskoj razini štiti Direktiva o staništima. Pripada skupini kukaca nazvanoj kornjaši ili tvrdokrilci (Coleoptera), najbrojnijoj skupini životinja na Zemlji koja je dobila ime po tvrdom oklopu poput kornjačinog. Mužjaci i ženke jelenka znatno se razlikuju.

Mužjak ima razvijene čeljusti koje sliče jelenskim rogovima pa je vrsta po njima i dobila ime. Ženke su znatno manje. Kako bi se uspješno razmnožavali, šume moraju biti bogate starim raspadajućim deblima u koje ženka nakon oplodnje polaže jajašca, a tek izležene ličinke odmah se počinju hraniti raspadajućim deblima, korijenjem ili panjevima. Stoga ova vrsta ima važnu ulogu u šumskom ekosustavu u procesu razgradnje drvnog materijala.

Očuvane lokve – riznice biološke raznolikosti

Lokve su mala vodena staništa koja su nastala prirodnim putem ili ljudskom aktivnošću. U Istri, tj. na području krša, voda se ne zadržava duže vrijeme zbog velike propusnosti tla, pa su prije šterni ili vodovoda služile za piće, napajanje stoke ili gašenje požara. Danas, kad gotovo svaka kuća ima vodovodni priključak, a stoke je sve manje, lokve nestaju iz tipičnog seoskog istarskog krajobraza.

Sa zaraštavanjem lokvi i/ili njihovim namjernim zatrpavanjem, nestaje veoma osjetljiv i vrijedan ekosustav, prava riznica biološke raznolikosti. Na području ekološke mreže Luka Budava-Istra, zabilježene su dvije lokve bez lokalnog imena: na području Rudine te u neposrednoj blizini uvale Kala koje presušuju tijekom ljetnog razdoblja.

Nove tabele koje su postavljene na ulazima u zaštićeno područje

Nakon dobivenog prestižnog priznanja održive mediteranske turističke destinacije i oznake INHERITURA, “JU Natura Histrica” i UO za turizam Istarske županije financirali su nove table koje su postavljene na ulazima u zaštićeno područje.

Table na 4 jezika (HR, IT, EN, DE) opisuju područje, istaknut je dobiveni certifikat, kao i sve one radnje koje bi mogle ugroziti prirodne vrijednosti zbog kojih je područje i proglašeno zaštićenim. Zajedno s HŠ, općinom Ližnjan-Lisignano, JU “Natura Histrica” i Zavodom za prostorno uređenje Istarske županije nastavlja se dalje s izradom Plana upravljanja.