Istraživanje, objavljeno u časopisu One Earth, otkriva da tople noći kradu u prosjeku oko 44 sata sna po osobi svake godine. Nalazi su plod jednostavnog, ali vitalnog istraživačkog alata: narukvice za praćenje sna.

Istraživači su prikupili milijarde pojedinačnih mjerenja od više od 47.000 sudionika u 68 zemalja širom svijeta. Zatim su ta opažanja uparili s vremenskim i klimatskim podacima te lokacijama na kojima su prikupljeni. To je jedna od najvećih studija te vrste koja ispituje veze između klimatskih promjena i sna.

U ovoj studiji pruženi su prvi planetarni dokazi da temperature više od prosjeka narušavaju ljudski san. Nalazi upućuju na jasnu vezu između noćnih temperatura i čovjekove sposobnosti da zaspe – i ostane – spavati. Sudionici zaspu kasnije, bude se ranije i općenito manje spavaju tijekom toplijih noći. Ti se učinci značajno pogoršavaju nakon što noćne temperature porastu iznad 10 stupnjeva Celzija ili 50 stupnjeva Fahrenheita. A temperature veće od 25 Celzija povećavaju rizik da osoba spava manje od ukupno sedam sati u noći.

Učinci temperature na gubitak sna otprilike su dvostruko veći za osobe starije od 65 godina u usporedbi s odraslima srednje dobi. Čini se da su žene nešto ranjivije od muškaraca, a ljudi u zemljama s nižim dohotkom znatno su ranjiviji od ljudi u zemljama s višim dohotkom.

Čini se da su učinci najjači tijekom ljeta, kada su temperature već na najvišoj razini. Oni su također gori u toplijim regijama od ostatka svijeta. Loše vijesti za ljudski san tu ne prestaju. Nalazi sugeriraju da se čini da se ljudi s vremenom ne prilagođavaju višim temperaturama. Učinci su otprilike isti i na početku i na kraju ljeta – drugim riječima, san ne postaje lakši što je tijelo duže izloženo visokim temperaturama.

Nalazi potvrđuju zaključke drugih, manjih studija spavanja. Rad iz 2017., uključujući jednog od koautora iz nove studije, također je otkrio da više temperature utjeću na sat sna. Ta su otkrića također otkrila da su stariji ljudi i ljudi s nižim primanjima osjetljiviji na vrućinu. Studija se oslanjala na informacije ljudi koji su sami prijavili podatke o kvaliteti sna, prikupljene u anketama. Oslanjajući se na narukvice, novo istraživanje ima točniji pristup pitanju.

Prema scenariju umjerenog budućeg zatopljenja – tipu s kojim se Zemlja suočava osim ako svjetski čelnici brzo ne pojačaju svoje klimatske obveze – prosječna bi osoba do kraja ovog stoljeća mogla izgubiti oko 50 sati sna godišnje. A prosječan broj “kratkih” noći spavanja uzrokovanih toplinom mogao bi porasti s 11 na 12 noći godišnje.

Prema scenariju ekstremnog budućeg zagrijavanja – vrlo malo vjerojatnom, ali ne i nemogućem – gubitak sna mogao bi doseći 58 sati godišnje. Studija se oslanja na podatke ljudi koji imaju pristup narukvicama za praćenje spavanja. Većina podataka dolazi iz zemalja s višim dohotkom i ima tendenciju naginjanja prema muškarcima srednjih godina. Vjerojatno bi više podataka iz drugih demografskih skupina, osobito sudionika s nižim primanjima, ukazivalo na još veći učinak.

Konkretno, studija u maloj količini predstavlja sudionike iz Afrike, Srednje i Južne Amerike i Bliskog istoka – autori napominju da se “već svrstavaju među najtoplije na svijetu”. Dakle, iako studija ocrtava još jedan jasan klimatski problem za ljudsko zdravlje, ima još posla. Buduća istraživanja, sugeriraju autori, trebala bi se usredotočiti na najranjiviju populaciju svijeta. “Teret budućeg zatopljenja neće biti ravnomjerno raspoređen”, rekli su istraživači. “Zajedno, naši rezultati pokazuju da gubitak sna uzrokovan temperaturom može i hoće nastaviti pogoršavati globalne nejednakosti u okolišu.”