DRUGI DAN GREENCAJTA JE IZA NAS Ben Fogle, istraživač i avanturist: ‘Ne treba težiti perfekcionizmu, tada brzo odustajemo”

GREEN_300_listici_sredina

Inspirativna predavanja i paneli

Vrhunac drugog dana Greencajta bio je nastup poznatog BBC-jevog novinara, istraživača i avanturusta Bena Foglea, koji je posjetitelje oduševio svojom pričom o avanturama iz divljine i načinu na koji doživljava prirodu.

Drugi dan Greencajt festivala počeo je predavanjem vizonara, zelenog heroja okoliša, Sørena Hermansena, koji je najzaslužniji čovjek što je danski Samsø 2007. godine ušao u povijest kao prvi energetski neovisan otok, koji danas proizvodi više električne energije nego što troši, smanjujući emisiju ugljika za nevjerojatnih 140 posto.

Otok Samsø, koji do nedavno nije bilo ni na karti energetskih inovacija, postao je svjetski pionir u korištenju obnovljivih izvora energije, upravo vođen vizionarskom snagom Sørena Hermansena.
Ubrzo nakon što su se otvorila vrata ove energetske revolucije, Samsø je postao domaćin vjetroturbina, centralnog grijanja pokretanog snagom obnovljivih izvora energije te široke upotrebe solarnih panela.

Hermansena je 2008.godine, američki Time Magazine, proglasio „Green Hero of environment“, 2010. godine dobio je švedsku Gothenburg nagradu koju nazivaju okolišnom „Nobelovom nagradom“, a 2011. godine dodijeljena mu je nagrada Svend Auken, nagrada bivšeg danskog ministra za okoliš i energiju. Danas je Hermansen izvršni direktor Energetske akademije Samsø, politički  aktivist, futurolog i rado viđeni predavač na globalnoj inovativnoj sceni.

„Dokazali smo da je moguće. Imamo brojke i dokaze koji dokazuju da je moguće. Svi žele promjenu, ali nitko se ne želi promijeniti. Puno smo razgovarali u zajednici o tome. Tko je spreman promijeniti svoj životni stil? Tko je spreman promijeniti svoje ideje? Način na koji radimo stvari? To je važnije od političkih i ekonomskih promjena. Pitali smo se kako ja osobno mogu nešto napraviti? Kako će svijet izgledati za 10 godina ako ja nešto napravim? Koje korake moram napraviti da se nešto promijeni?”, ispričao je Hermansen posjetiteljima na Greencajtu.

Prema riječima Sørena Hermansena, promjena na otoku Samsø dolazila je postupno, a prvo su krenuli s edukacijom zajednice, a potom su počeli ulagati u infrastrukturu. “Ulagali smo u nove zelene projekte malo pomalo. Instalirali smo stanice za punjenje automobila na svakom koraku, što je puno značilo turistima koji su sve češće dolazili, i to im je olakšalo boravak”, prisjeća se Søren.

Iako je dobio brojna priznanja i nagrade, Søren na skroman način opisuje vlastita postignuća: “Kad me Times 2008. godine stavio na naslovnicu i proglasio herojem okoliša, predsjednik UN-a me ugostio i tad sam ga pitao: ‘Zašto ste mene izabrali da budem danas ovdje? Zar ne postoje neki važniji projekti? Ovo što smo mi postigli na otoku može napraviti doslovno bilo koja zajednica. Pa imate toliko otoka u Europskoj uniji, oni mogu napraviti isto što i mi. Bilo tko može postići ov što smo mi uspjeli“, rekao je Søren Hermansen na predavanju.

10.40: Panel SHIFTS HAPPENS: Power-up green energy!

SUDIONICI: SØREN HERMANSEN, GREEN HERO OF ENVIRONMENT I DIREKTOR SAMSO ENERGY ACADEMY; VLADIMIR SABO, E.ON HRVATSKA, DIRECTOR OF ENERGY INFRASTRUCTURE SOLUTIONS; MR. SC. GORDAN KOLAK, KONČAR, PREDSJEDNIK UPRAVE; TOMISLAV BUNJEVAC, ENNA OPSKRBA, DIREKTOR SEKTORA POSLOVNIH OPERACIJA

Nakon inspirativnog predavanja Sørena Hermansena, atmosferu u publici zagrijao je zanimljiv panel na kojem se raspravljalo o izazovima koji stoje pred Hrvatskom tijekom zelene tranzicije, a s obzirom na dosadašnju infrastrukturu i birokratske komplikacije.

Čelnici vodećih tvrtki u Hrvatskoj kada je održivost u pitanju, Končara, E.ON-a i Enna opskrbe, zajedno su sa Sørenom Hermansenom povukli usporedbe s Europom i dali neki novi uvid u budućnost energetike.

Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, naglasio je kako zelena tranzicija otvara širok prostor za poslovanje kompanijama u elektroindustriji te istaknuo kako je tvrtka Končar završila prošlu godinu sa 900 milijuna eura prihoda, što je dva i pol puta više nego prethodnih godina.

S obzirom na trend sve već potrošnje energije, prema riječima Tomislava Bunjevca iz ENNA opskrbe, možemo očekivati da će se u sljedećih deset godina povećati potrošnja energije dva do tri puta, što će postaviti nove izazove u korištenju energije iz obnovljivih izazova.

“Većina proizvodnje energije bit će na lokaciji jer će svako kućanastvo imati solarnu elektranu i neku bateriju pomoću koje će njome upravljati, a ostatak će se namirivati iz mreže. Za 20 godina količina instaliranih kapaciteta iz obnovljivih izvora biti 6 puta veća. No to neće biti jednostavno zbog zagušenja, a na razini EU potrebno je uložiti 500 milijardi u mrežu”, rekao je Bunjevac i dodao kako je veliki izazov u mreži koja prenosi energiju i da se to pokušava riješiti baterijskim sustavima.

Kao najjednostavniji način energetske neovisnosti, Vladimir Sabo iz E.ON-a istaknuo je postavljenje solarnih elektrana, ali je naglasio kako oni kao tvrtka u svome porfolju imaju razna druga rješenja.  Osvrnuo se i na izazov mreže te komplikacije s birokracijom kod postavljanja solarniih elektrana i distribucije.

“Mreža nam je izazov, i sama birokracija je izazovan proces iako je puno napravljeno unatrag 10 godina. E.ON, koji djeluje kao grupacija u Njemačkoj, od potpisivanja ugovora do distribucije treba 2 mjeseca jer su procesi automatizirani pa i mi trebamo ulagati u digitalizaciju procesa. Za postavljanje velikih postrojenja kod nas treba od 3 mjeseca do 3 godine”, rekao je Vladimir Sabo.

Hermension se nadovezao kako u Danskoj za postavljanje takvih postrojenja treba do 3 godine, ali iz razloga što se prije postavljanja ispituju njihovi utjecaju na okoliš.

“U Hrvatskoj za postavljanje velikih solarnih elektrana ili vjetroelektrana također postoji izazov Natura 2000 jer imamo 40% zaštićenih područja gdje se ne može ulagati u velika postrojenja kad je riječ o energetici”, rekao je Sabo.

Gordan Kolak iz Končara pohvalio se kako tvrtka već 15 godina proizvodi količinu energije u vlastitoj vjetroelektrani, dostatnu za svu proizvodnju, a najavio je i kako u rujnu treba biti završen prvi hibridni vlak u Hrvatskoj.

14.30: Wild: Back to the roots, govornik Ben Fogle

Ben Fogle, čovjek koji je preveslao Atlantik, popeo se na Mount Everest i obišao više od 50 zemalja svijeta, danas je na Greencajtu ispričao svoje najznačajnije doživljaje tijekom 11 godina istraživanja različitih dijelova svijeta. Kroz svoje avanturističke putopise „New Lives in the Wild“, Ben je istraživao skrivene kutke Filipina, Australije, Namibije te se upustio u avanture unutar Arktičkog kruga. Potaknut pričama ljudi koje je sreo u svojim avanturama Ben je odlučio svoj život voditi u skladu s prirodom te je žestoki borac za očuvanje okoliša. Danas sa suprugom i djecom živi u prirodi, jednostavan život, postavili su solarne panele, ali smatra da nije perfekcionist u održivosti.

“Kad težimo perfekcionizmu, prije ćemo odustati. Ne trebamo čekati da netko drugi nešto napravi, vladu ili politilčare. Mi trebamo napraviti promjenu”, rekao je Ben na svome predavanju.

Govoreći o svojim ekspedicijama, Ben Fogle je istaknuo da je važno cijeniti svaku kap vode, svaku mrvicu hrane i tek tada razumijemo kako nam malo treba da bismo bili sretni. “Kada sam se popeo na vrh svijeta, osjećao sam tupost, nije bilo šampanjca. Tada sam se sjetio omiljenog citata: ‘Popni se na planinu da možeš vidjeti svijet, a ne da svijet može vidjeti tebe’”, rekao je Ben Fogle.

15.15: Panel Future of tourism: Hit the sustainable road!

SUDIONICI: BEN FOGLE, BBC NOVINAR I AUTOR TV SERIJE “LJUDI OD DIVLJINE”; MATTHIAS BEYER,GLOBALNO VIJEĆE ZA ODRŽIVI TURIZAM, ČLAN UPRAVE; LUCIJANA NATALIJA JERKOVIĆ, HTZ, VODITELJICA ODJELA ZA GLOBALNI PR; RUDI GRULA, TZ MEĐIMURJE, DIREKTOR

Nastavno na govor Bena Foglea i njegove uzbudljive priče, na Greencajtu je održan panel na temu održivosti u turizmu. Brojke pokazuju kako sve više turista traži održive destinacije te teži k tome da postanu održivi putnici, sa što manjim ugljičnim otiskom tijekom posjeta destinacija. Kako je u Hrvastkoj turizam jedan od vodećih grana privrede, postavlja se pitanje gdje su hrvatske green destinacije i što zapravo znači biti održiv u turizmu.

“Međimurci i Međimurke natprosječno dobro provode pravnu državu, i u tome vam je tajna certifikata. Mi smo građani Europe koja ima svoje zakone i mi smo odradili 90 posto da bismo bili održivi, i još smo u sve uključili lokalnu zajednicu. I ako to radite za lokalnu zajednicu, nemate problema dokazati kriterije koji su potrebni za dobivanje i održavanje certifikata o održivoj destinaciji. Potrudili smo se za certifikat da možemo reći ‘mi smo stvarno autentični i hrabri smo kao Ben Fogle’”, rekao je Rudi Grula, direktor TZ Međimurje, objašnjavajući kako je Međimurje dobilo certifikat “green destination”.

Lucijana Natalija Jerković je objasnila kako je Hrvatska zlatna sredina kad je riječ o održivom turizmu: “Imamo prirodne predispozicije pa imamo prednost, zadržali smo nacionalne parkove i parkove prirode, radimo na zaštiti područja. Imamo čisto podmorje. Kasnimo u ulaganju u željeznice, ali to sad kreće. No mislim da je svijest naših ljudi visoka. Međimurje i Mali Lošinj su pioniri, a ujedno utječu i na osvještavanju. Dubrovnik je jedna od najatraktivnijih destinacija, a sustavno se godinama radi da se smanji broj kruzera i masovni turizam.”

Ben Fogle je istaknuo kako je najbolji način za rješavanje problema masovnog turizma proširiti ponudu na destinacije koje su manje otkrivene, ali zadržati neku ravnotežu.

Beyer smatra da je važno kod lokalne zajednice probuditi volju i želju za održivošću pa tek onda stvarati održivu destinaciju.

PHOTOS BY: Green.hr / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.