Kako javlja The Guardian, analiza 270 žarišnih točaka biološke raznolikosti sugerira da će se gotovo polovica endemskih morskih vrsta i 84% endemskih planinskih vrsta suočiti s izumiranjem ako se planet zagrije za više od 3°C, što bi se, ako se nastave trenutni trendovi, moglo dogoditi 2100. godine. Međutim, zadržavanje porasta globalne temperature na 1,5°C, ciljna granica postavljena Pariškim sporazumom, smanjilo bi deset puta rizik od globalnog izumiranja, navodi se u članku objavljenom u časopisu Biological Conservation.
Ako se svijet uspije držati zagrijavanja na 1,5°C, samo 2% kopnenih endemskih vrsta bilo bi u opasnosti od izumiranja, u usporedbi s 20% na više od 3°C, prema analizi stotina postojećih studija. Vrste su endemske ako se nalaze samo na jednom mjestu, poput otoka, planinskog lanca ili jedne države. Povećanje je još značajnije u morskim ekosustavima. “Rizik izumiranja značajno raste za ono što se smatra malom količinom zagrijavanja, a endemske vrste su one koje trpe najveću štetu“, rekla je vodeća istraživačica Stella Manes, doktorantica na Federalnom sveučilištu u Rio de Janeiru. Madagaskar, Filipini i Šri Lanka, kao i otoci na Karibima i u Indijskom oceanu, mogli bi izgubiti sve endemske biljne vrste u sljedećih 30 godina. Lemuri na Madagaskaru, divovske kornjače Galapagosa i snježni leopardi na Himalaji su među ugroženim životinjama.
Teorija koja stoji iza projekcije je da endemske vrste često uspijevaju u ekološkim nišama, ali njihov ograničeni domet znači da se manje mogu kretati s promjenom okoliša, što ih čini ranjivijima na klimatske promjene. Otočne vrste su posebno ugrožene jer imaju visoku razinu endemičnosti i male veličine populacije koje žive u relativno malom rasponu.
Međunarodni tim istraživača procijenio je 8.000 projekcija utjecaja klimatskih promjena na različite vrste u raznim staništima širom svijeta. Koristeći kriterije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), istraživači su definirali vrste s velikim rizikom od izumiranja ako se predviđa da će gubitci biti veći od 80% zbog klimatskih promjena. Očekuje se da će gotovo sve kopnene vrste na proučavanim područjima imati negativan utjecaj, osim unesenih vrsta, koje bi čak mogle imati koristi od smanjenja domaćih vrsta. Unesene vrste mogu uzrokovati dodatni pritisak na staništa, jer se endemske vrste zamjenjuju prilagodljivijim vrstama, što obično dovodi do homogenizacije područja bogatih divljinom.
Porast razine mora, ekstremni vremenski događaji, gubitak staništa, zagađenje i vađenje resursa također će dodatno povećati rizik od izumiranja endemskih otočnih vrsta, iako one nisu bile uključene u istraživanje. “Očekivali bismo kaskadne učinke koji bi mogli promijeniti cijelo okruženje, a na kraju i naštetiti čovječanstvu slabljenjem usluga koje nam donosi biološka raznolikost”, rekla je jedna od autorica rada, dr. Mariana Vale, ekologinja sa Saveznog sveučilišta u Rio de Janeiro. “Ako klimatske promjene ostanu bez kontrole, ove će endemske vrste zauvijek biti izgubljene.
“Biološku raznolikost u cijelom svijetu bitno bi promijenili kad bismo mogli zadržati i postići Pariški sporazum. To nije mala razlika, to je enormna razlika. ” Više od 200 studija proučavalo je utjecaje klimatskih promjena na kopnene ekosustave, dok je nešto više od 30 proučavalo morske ekosustave. Samo 14 studija promatralo je slatkovodne vrste – za koje se smatra da su među najugroženijima – koje su zbog nedostatka podataka bile uključene u kopnene ekosustave. Doktor Rob Salguero-Gómez, zoolog sa Sveučilišta Oxford koji nije bio uključen u studiju, rekao je da primarni nalazi nisu novi i “sasvim logični”. Rekao je da je uporaba studije velikog broja recenzirane literature pružila sveobuhvatno, globalno razumijevanje situacije. “Mislim da će ovaj članak biti izuzetno koristan za globalne organizacije u uspostavljanju sporazuma o regulaciji klimatskih promjena, posebno u onome što se odnosi na davanje prioriteta zemljama [i vodnim tijelima], kao i taksonomskim skupinama,” rekao je.
Profesor Jon Lovett, predsjedavajući Global Challenges sa Sveučilišta u Leedsu, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je: “Ova studija naglašava dramatične i konačne implikacije klimatskih promjena na tisuće rijetkih vrsta – izumiranje. Postoje načini za ublažavanje i prilagodbu. Prvo, kako autori navode, pridržavanje Pariškog sporazuma znatno će smanjiti rizik. Kao drugo, koncept zaštićenih područja mora uzeti u obzir klimatske promjene, s hodnicima koji povezuju područja očuvanja i promjene namjene kako bi postale ‘biološki raznolike’ kako se vrste kreću kao odgovor na promjenu staništa.”
UN izvještava da oko milijun vrsta prijeti izumiranju, a mnoge unutar desetljeća. Znanstvenici upozoravaju da je više od 500 vrsta kopnenih životinja na rubu izumiranja, a dvije od pet biljnih vrsta također su u opasnosti.
