pexels-bedis-elacheche-891118

Lastovsko podmorje čišće je za tonu plastičnog otpada

GREEN_300_listici_sredina

Ribolovni alati se ne uspiju razgraditi ni kroz 600 godina

Na otoku Lastovu mapirano čak 30 različitih lokacija zagađenih fantomskim ribolovnim alatima, od kojih su 23 lokacije uspješno očišćene od gotovo tone ribolovnih alata. Posao nije ni približno završen jer takvog najsmrtonosnijeg oblika plastičnog zagađenja ima svugdje.

Sredozemno more slovi kao jedno od najzagađenijih na svijetu, s čak 95% plastičnog otpada u moru i na plažama. Samim time, naše je Jadransko more pod opsadom plastike, a čak 50% cjelokupnog otpada koji dolazi iz morskih izvora odnosi se na zaostale, izgubljene i napuštene ribolovne alate, takozvane fantomske ribolovne alate. S ciljem podizanja svijesti o ovom gorućem problemu, ali prvenstveno zbog čišćenja samog podmorja, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF organizirala je akciju čišćenja lastovskog podmorja od fantomskih ribolovnih alata, a u nekoliko dana izvađeno je oko tonu materijala.

Nakon što ih ribari izgube, fantomski ribolovni alati još desecima godina imaju svoju lovnu funkciju. Ribe, rakovi, dupini, morske kornjače i ostali morski organizmi se zapliću u mreže, iz kojih teško mogu izaći i umiru u mukama. Velik je problem i sa samim mrežama: kad se razgrade, one ne nestaju, nego se pretvaraju u mikroplastiku koja kroz hranu, zrak ili vodu završi u našim organizmima“, objasnio je Fabijan Peronja iz WWF Adria.

Osim morskim bićima koja u njima stradavaju, napuštene mreže rade veliku štetu i ribarima. Radi se o priličnom financijskom izdatku, jer jedna mreža od dvjestotinjak metara stoji minimalno 3500 kuna. Dodatni problem je što taj napušteni ribolovni alat može oštetiti nove mreže, kao i smanjiti ulov ribara zbog lovne funkcije koju i dalje imaju.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by WWFAdria (@wwf_adria)


Suradnja ribara i ronioca je iznimno važna jer omogućuje vađenje mreže iz mora brzo nakon što se izgubi. Međutim takav način rada nije isplativ zbog troška zarona koji je, ovisno o dubini mora i lokaciji, gotovo izjednačen s troškom nove mreže“, objašnjava Peronja i dodaje da je na Lastovu mapirano čak 30 različitih lokacija zagađenih fantomskim ribolovnim alatima, od kojih su 23 lokacije uspješno očišćene od gotovo tone ribolovnih alata. „Posao nije ni približno završen jer takvog najsmrtonosnijeg oblika plastičnog zagađenja ima svugdje i trebali bismo pronaći model suradnje za čišćenje ostalih lokacija te pronaći način kako to raditi redovito. Vjerujemo da bi nam poslovni sektor mogao pomoći ostvariti takvu suradnju te sudjelovati u zaštiti prirode na način koji je pozitivan i za stanje mora i za ljude koji o njemu ovise“, zaključio je Peronja.

WWF je akciju čišćenja lastovskog podmorja proveo kroz svoj projekt „Ghost gear“, a u suradnji s lastovskim ronilačkim centrima Ankora i Ronilački raj te zagrebačkim ronilačkim klubom DPS Zagreb. Napuštene mreže, vrše i drugi zaboravljeni ribolovni alati imaju značajne ekološke, ekonomske i društvene posljedice za morske organizme, ribare, sve one koji žive od mora, ali i svakoga od nas.

Kako je protekla akcija čišćenja podmorja pogledajte u videu:

PHOTOS BY: Pexels, Unsplash, WWF Adria Facebook / Sva prava pridržana

Vezani članci

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.