U ugodnom ambijentu zagrebačkog kafića “Botaničar” sinoć je priređeno prigodno druženje, a sve povodom lansiranja web stranice inicijative “Ja bolji građanin” s Marinom Matijević na čelu.

Marina je svoje putovanje kroz svijet održivosti i ekologije javno započela tijekom lockdowna kad nam je virus svima poremetio životne planove, a ona je iz toga pokušala izvući što bolji kraj. I u tome je uspjela. Nakon savjeta kako živjeti što osviještenije uključujući i prije svega kako pravilno razdvajati otpad koje svakodnevno dijeli na svojim društvenim mrežama, Marina je sad pretočila u web stranicu.

“Nakon devet mjeseci rada, web site je napokon vani. Sve što se napravilo na stranici je rađeno u suradnji sa skupinom mojih pratitelja, tako je i web developer pronađen preko društvenih mreža i mogu reći kako je to zapravo bila simbioza rada s mojim communityjem”, rekla nam je Marina.

Kako je otkrila, stranica je potpuno otvorena svima koji zeleno razmišljaju. “Sve radimo na volonterski način, a svatko tko se želi zeleno educirati ovdje može pronaći savjete”, istaknula je.

Povodom lansiranja stranice, održana je i zanimljiva panel rasprava na temu ”Koliko su hrvatski građani održivi? Bez cenzure” na kojoj su gostovale Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Vesna Petrović, magistra zaštite okoliša, konzultantica i sudska vještakinja za gospodarenje otpadom te Lucija Rešetar, potpredsjednica udruge Forum za održivi razvoj Zeleni prozor, studentica Znanosti o okolišu, kao predstavnica Generacije Z.

“Riječ održivost u zadnjih nekoliko godina ustalila se u našem rječniku, no znamo li svi što zapravo znači i u čemu se ogleda? Jesmo li mi, naši prijatelji, rodbina i susjedi zaista održivi ili se busamo u prsa bez konkretnog razloga? Grijemo li se po cijele dane, koristimo li se autom i kada to nije prijeko potrebno, jedemo li previše mesa i znamo li svi razvrstati otpad?”, otkrila je Marina.

“Mislim da je bitno da se ljudima omogući određena infrastruktura, kako bi velika većina ljudi krenula biti održiva. Primjer je i novo odvajanje otpada u Zagrebu. Čini se da više ni komunalni radnici ne mogu pratiti koliko su ljudi počeli odvajati plastiku. No, s druge strane, kad je riječ o prometu u gradovima, dojma sam da su naši ljudi dosta lijeni. Radije bi se sami vozili kroz gužvu u automobilu, nego što bi sjeli u javni prijevoz i to je za mene veliki problem. U prometnom dijelu imamo jako loše navike i kao da nam je ispod časti koristiti javni prijevoz“, istaknula je sudska vještakinja za gospodarenjem otpadom Vesna Petrović koja je održivosti Hrvata dala ocjenu 5 od 10.

Kao predstavnica generacije Z, studentica Znanosti o okolišu Lucija Rešetar istaknula je kako je od pokreta Grete Thunberg došlo do ujedinjenja mladih u pogledu protesta za klimatsku pravdu i promijenio se način razmišljanja mladih. “Mislim da osviješteni jesmo, ali generalno u našem društvu sada fali akcije“, tvrdi.

Lidija Tošić, voditeljica Službe za odnose s javnošću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rekla je kako radeći u Fondu susreće se s mnogobrojnim ljudima koji su zainteresirani za poticaje koje oni nude u vidu projekata poput kupnje električnih automobila ili pak energetsku učinkovitost pa smatra kako svijest o održivosti u našem društvu postoji i kako se naprosto mora dogoditi ta civilizacijska promjena.

Moderatorica, pokretačica inicijative Marina Matijević podijelila je s okupljenima i podatke kako je njezin rodni Split najmanje zainteresiran za odvajanje otpada, a sve su se u konačnici složile kako naša zemlja vapi za održivim promjenama, kao i činjenicom da se ne bismo trebali samo povoditi drugim europskim zemljama i direktivama, već stvarati i neke svoje održive zakone jer prostora za to svakako imamo.