Bio je to dan energije na klimatskoj konferenciji COP26 u Glasgowu u četvrtak i objavljene su neke prilično velike najave o prestanku financiranja ugljena i fosilnih goriva.

Evo što se dogodilo četvrtog dana klimatskog summita.

COP26 obećanja mogla bi ograničiti zagrijavanje na 1,8 °C

Znanstvenici kažu da se globalno zatopljenje mora zadržati na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina kako bi se izbjegli najgori utjecaji klimatskih promjena, a cilj COP26 je učiniti to mogućim. Međunarodna energetska agencija izvijestila je u četvrtak da bi se zagrijavanje moglo ograničiti na 1,8 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina do 2100. godine, ako se sva dosadašnja obećanja s COP- a 26 ispune na vrijeme. To je velika vijest za COP26, budući da je UN izvijestio u rujnu da se planet kreće prema 2,7 stupnjeva. Ta je analiza uzela u obzir obećanja zemalja prije COP26, ali nije uključila najnovija događanja. “Rezultat je izuzetno ohrabrujući”, rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol publici na konferenciji. “Kada bi sva obećanja o neutralnosti ugljika i metanu bila u potpunosti provedena, imali bismo putanju povećanja temperature koja je 1,8 Celzijusa. Ovo je izvrsno.”

Povijesni proboj

Dvadeset zemalja pristalo je prekinuti financiranje projekata fosilnih goriva u inozemstvu u sporazumu objavljenom u četvrtak. Nekoliko zemalja već je pristalo prekinuti međunarodno financiranje ugljena, ali ovaj je sporazum prvi takve vrste koji uključuje i projekte nafte i plina. Snaga sporazuma ovisit će o tome koliko će ga zemalja u konačnici potpisati i može li uključiti neke od najvećih svjetskih zemalja koje financiraju fosilna goriva. “Ovo je povijesni napredak koji ne bi bio moguć prije samo nekoliko godina”, rekao je za CNN Iskander Erzini Vernoit, stručnjak za klimatske financije u think tanku E3G. “Ova vodeća skupina zemalja pokazuje koliko se brzo mijenjaju norme o energiji.”Jake Schmidt, viši strateški direktor u Vijeću za obranu prirodnih resursa, rekao je da će sporazum “pomoći u pokretanju tranzicije na obnovljivu energiju”, ali je također istaknuo da predsjednik Joe Biden još uvijek ima puno posla kako bi se uvjerio da je SAD u potpunosti uključen.

Nedostaju ključni igrači u sporazumu o ugljenu

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva u četvrtak je objavila da su se 23 nove zemlje u četvrtak obvezale na postupno ukidanje energije iz ugljena, no neki od najvećih emitera stakleničkih plinova do sada su odbili obvezu postupnog ukidanja upotrebe ugljena. Predsjednik COP-a 26 Alok Sharma rekao je da je sporazum o postupnom ukidanju ugljena jedan od glavnih ciljeva summita. “Mislim da možemo reći da je kraj ugljena na vidiku”, rekao je Sharma. Kina, Indija i SAD nisu potpisale Izjavu o tranziciji globalnog ugljena na čistu energiju. Nove obveze povećavaju ukupan broj potpisnika na 46, a uključuju neke velike korisnike ugljena, uključujući Indoneziju, Ukrajinu i Južnu Koreju.
Ciljevi su ispod onoga što stručnjaci, uključujući IEA-u, kažu da je potrebno za postići nultu vrijednost do 2050. Neto nulte emisije mogu se postići ako zemlje smanje trenutne emisije stakleničkih plinova i također uklone dio onoga što je već u atmosferi, tako da neto zbrajanje rezultira nula.

Zemlje u razvoju trebaju više novaca za prilagodbu

Program UN-a za okoliš izvijestio je u četvrtak da se širi jaz između utjecaja klimatske krize i nastojanja svijeta da im se prilagodi. Osim što su obećale da će ograničiti zagrijavanje, vlade bogatih zemalja Pariškim sporazumom iz 2015. ponovno su potvrdile svoju obvezu doprinosa sa 100 milijardi dolara godišnje siromašnijim zemljama kako bi se odmaknule od fosilnih goriva i prilagodile katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama. Zemlje u razvoju najvjerojatnije će podnijeti najgore posljedice klimatske krize, unatoč maloj količini koju doprinose globalnoj emisiji stakleničkih plinova. Ali bogate zemlje ne ispunjavaju svoje prvotno obećanje, a samo obećanje nije išlo ukorak s utjecajima klimatske krize. “Pariški sporazum kaže da financiranje prilagodbe i ublažavanja mora biti u određenom stupnju ravnoteže”, rekla je za CNN Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a. “Najviše će patiti oni u siromašnijim zemljama, pa je od ključne važnosti osigurati određeni stupanj jednakosti i globalne solidarnosti za financiranje prilagodbe.”

Aktivisti traže od policije da se povuče

Izvan pregovora, klimatski aktivisti pozivaju škotsku prvu ministricu Nicolu Sturgeon da intervenira u, kako kažu, jaku policijsku prisutnost u Glasgowu. U pismu upućenom Sturgeon, tri skupine – COP26 Coalition, Stop Climate Chaos Scotland i Climate Coalition – navode da “neproporcionalno velik broj raspoređenih policajaca, u kombinaciji s nametljivim policijskim nadzorom” stvara “ozračje straha i zastrašivanje i neprihvatljiv zastrašujući učinak na pravo na prosvjed.” Poziv dolazi uoči Svjetskog dana akcije za klimatsku pravdu u subotu, koji će privući veliki broj prosvjednika u Glasgowu i diljem svijeta. Aktivisti traže od Sturgeon da osigura da se škotska policija obvezuje zaštititi njihovo pravo na prosvjed i da se ne upušta u pretjeranu upotrebu sile ili da “stavlja metu na organizatore i potiču njihovo uhićenje”, posebno na rasne skupine i osobe s invaliditetom.
“Dok se sve više približavamo klimatskoj katastrofi i pregovarači određuju sudbinu milijardi ljudi diljem svijeta, apsolutno je ključno da pokreti civilnog društva iz Škotske, Ujedinjenog Kraljevstva i cijelog svijeta budu u mogućnosti da se njihov glas čuje na ulicama Glasgowa”, Mary Church rekla je u priopćenju u ime koalicije COP26. “Ipak, policija koristi taktiku zastrašivanja i zlorabi svoje ovlasti kako bi ugušila temeljno pravo na mirne prosvjede.”

EU se zalaže protiv klimatskih reparacija

Europska unija nije oduševljena idejom klimatskih reparacija, što je velika tema summita COP26. Mnoge najnerazvijenije i male otočne zemlje na svijetu zalažu se za financiranje “gubitaka i štete”, tražeći da im se nadoknade teškoće koje su klimatske promjene već izazvale njihovim ljudima. Zemlje kažu da bi to trebalo biti povrh 100 milijardi dolara godišnje u financiranju prilagodbe klimi i ublažavanju posljedica koje su bogate zemlje obećale (a do sada nisu uspjele) početi pružati 2020. godine. Upitan od strane CNN-a o stajalištu EU-a o tom pitanju, vodeći pregovarač Europske komisije o klimi, Jacob Werksmon, rekao je da Pariški sporazum “nije režim o odgovornosti i naknadi”, upitan je li EU zagovarala ili protiv jedne od spornih pitanja na ovogodišnjoj klimatskoj konferenciji UN-a u Glasgowu. “Nije namjera da bude sredstvo kojim zemlje pregovaraju o tome što bi jedna zemlja trebala plaćati u drugim zemljama na temelju onoga što doživljavaju u smislu utjecaja”, rekao je, dodajući da EU “prepoznao” da je nerazmjeran utjecaj klimatskih promjena na najmanje razvijene zemlje “vrlo legitimna zabrinutost.”

Izvor: www.cnn.com