U “špici” sezone na španjolskom turističkom otoku Mallorci, nije neobično imati do 10 zrakoplova na horizontu u isto vrijeme. Točno 2014 dolazaka i odlazaka bilo je planirano u zračnoj luci u Palmi prošlog vikenda — u prosjeku jedno polijetanje ili slijetanje svakih 90 sekundi. Tijekom ljetnih mjeseci ovo je uobičajena količina zračnog prometa za Mallorcu. Međutim, to ima goleme posljedice za okoliš.
Turizam čini 8% globalnih emisija
Malo je mjesta na svijetu koja toliko pridonose globalnom zatopljenju kao Mallorca. Tijekom proteklih 20 godina otočka zračna luka registrirala je 1,4 milijuna letova zrakoplova sa 195 milijuna putnika — većina njih su bili turisti iz zemalja poput Njemačke i Velike Britanije. Posljedice turizma na otoku za klimu su ogromne. U posljednja dva desetljeća samo je zračni promet na Mallorci ispustio 100 trilijuna tona CO2. Balearski otok je samo jedan primjer. Prema stručnjacima, turizam uzrokuje oko 8% globalnih emisija stakleničkih plinova. Na prvi pogled to možda ne zvuči mnogo, ali nema puno drugih industrija koje imaju veći udio. Svaki pojedini sektor mora dati svoj doprinos smanjenju i turizam je važna gospodarska grana kada govorimo o smanjenju emisije stakleničkih plinova.
Raščlanjivanje izvora emisija
Prije svega, riječ je o mobilnosti, budući da većinu emisija uzrokuje putovanje do i od odredišta. Naravno, ulogu igra i ono što jedemo na odmoru. Prema Njemačkom udruženju hotela i restorana, proizvede se oko 17 do 50 kilograma CO2 po gostu i noćenju, ovisno o kategoriji zvjezdica hotela. Potrošnja vode po osobi u hotelima s pet zvjezdica iznosi vrtoglavih 522 litre dnevno.
Industrija krstarenja također ima puno toga za nadoknaditi. “Iako pojedinačni pilot projekti daju razloga za nadu, industrija u cjelini još nije na putu da na vrijeme ispuni ciljeve Pariškog sporazuma”, kaže primjerice njemačka ekološka grupa NABU. Čini se da je turistička industrija shvatila da su dani bezbrižnog putovanja prošli. Zračni promet i emisije uzrokovane njime “Ahilova su peta” industrije. Cilj mora biti CO2 neutralna mobilnost. Svjetska turistička organizacija također stavlja teret na samu industriju. Emisije CO2 iz turizma porasle su 60% između 2005. i 2016., prema Glasgowskoj deklaraciji koja je predstavljena na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama 2021. i koju je sada potpisalo 600 predstavnika turističke industrije. Svi su se obvezali da će postati klimatski neutralni najkasnije do 2050. godine. Ali to neće biti lako. Zrakoplovna industrija, od svih sektora, vjerojatno neće doživjeti temeljne promjene, barem ne u kratkom roku. Napredak u ovom području toliko je spor da postoje ozbiljne sumnje u sposobnost zrakoplovne industrije da postigne svoj cilj nulte emisije do sredine stoljeća.
Čekanje na razvoj alternativnih goriva moglo bi se pokazati kontraproduktivnim budući da je velika proizvodnja još uvijek daleko. Osim toga, obujam zračnih putovanja iz godine u godinu raste, što poništava bilo kakve uštede. Za sada je manji broj letova najučinkovitiji način za smanjenje emisija u ovom području. Postoji još jedan problem: svatko tko želi rezervirati “last minute” odmor za Mallorcu u kolovozu, na primjer, može pronaći letove iz Njemačke za samo 140 € — povratno putovanje. To je prejeftino i zrakoplovne karte trebale bi odražavati ekološke troškove. Potrebno je ukinuti porezne povlastice koje još uvijek uživa zrakoplovna industrija i uvesti međunarodni sustav trgovanja emisijama CO2. Ne radi se o tome da se nekome oduzme mogućnost da ima godišnji odmor, nego da određena količina ljudi posjećuje druge, bliže destinacije.
