Koje su to biljke koje vas gledaju dok se sunčate?

Slobodno gledajte i vi njih!

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Na moru često nalazimo biljke koje privlače našu pažnju, ali ne znamo kako se zovu niti odakle dolaze. Osim što su jako "instagramične", ove ljepotice na jadranskoj obali zaslužuju i da ih bolje upoznate.

Možda ste već na godišnjem (ljubomorni smo!), a možda ćete tek ići. Kako god bilo, ako ljetujete na Jadranskoj obali, primijetit ćete ponavljajuće biljne vrste i sigurno zastati barem jednom da ih fotkate s morem u pozadini. Neke od njih su kao stvorene za najljepše Instagram fotke, a neke će vas ostaviti s bodljama u prstima ako im se približite preblizu.

Koje su to osunčane jadranske ljepotice?

Agave americana (američka agava)

Američku agavu često se naziva i stoljetnom biljkom zbog dugog životnog vijeka (nije 100 godina, ali je 10-30 godina). Iako je se često brka s aloama, agave su zasebna porodica biljaka, a ova potječe iz SAD-a i Meksika. S cvjetnom stapkom doseže do devet metara visine, a opseg joj može biti i veći od tri metra. Na vrhu svakog lista nalazi se duga bodlja, a nekoliko bodlji nalazi se i uz rubove listova. Agave su monokarpne biljke što znači da umiru nakon cvjetanja. Pomalo dramatično, ali njezin impozantni cvijet visok je nekoliko metara i sadrži mnoštvo sjemenki koje će joj osigurati mnoge potomke. Ako dobro pogledate, uz odraslu, matičnu agavu naći ćete i mnoštvo mladica.

Cycas revoluta (cikas palma)

Iako ga nazivamo palmom, cikas to uopće nije. Dapače, jedina botanička sličnost između cikasa i palme je ta što oboje proizvode sjeme. Cikas potječe iz porodice cikasovki, ali priznajemo da izgledom stvarno podsjeća na palme. Inače potječe iz južnog Japana, ali se udomaćio i diljem Jadranske obale. Vrlo je sporog rasta i treba mu do 100 godina da razvije punu visinu od 6-7 metara pa se slobodno divite i fotkajte ako nađete takav primjerak. Od cikasa i drugih sličnih biljaka proizvodi se sago, vrsta škroba koji je osnovni izvor ugljikohidrata u nekim dijelovima svijeta poput Nove Gvineje i Moluke.

Opuntia ficus-indica (opuncija ili indijska smokva)

U uvodu smo spomenuli biljku koja će vas ostaviti s bodljama u prstima – to je ta biljka. Prekrasne mint-zelene boje, prekrasnih cvjetova i ukusnih plodova, ali tisuće njenih sitnih iglica doslovno mogu letjeti po zraku prilikom presađivanja. Ako naletite na zrele plodove tamnocrvene ili tamnoljubičaste boje (često ih se naziva kruška, smokva ili tuna), slobodno ih uberite i jedite – odlični su za liječenje dijabetesa, visokog kolesterola, pretilosti i mamurluka. Otkrit ćemo vam jedan trik – ako se prilikom konzumiranja njenog ploda ili fotkanja biljke nabodete na njene bodlje, nemojte ih vaditi prstima nego ih nježno izvadite ljepljivom trakom, selotejpom ili naljepnicom.

Phoenix dactylifera (palma datulja)

Za sušene datulje svi smo čuli, a većina nas ih i voli. Osim što su bogate željezom, poboljšavaju probavu, pomažu u mršavljenju, reguliraju kolesterol i snižavaju visoki krvni tlak. Potječu iz sjeverne Afrike, a danas je raširena u svim suptropskim predjelima i to baš zbog njenih plodova. Doseže do 30 metara visine, a listovi do 6 metara duljine. Kod nas ih najviše ima na području Splita i Hvara, a nešto je češća kanarska datulja (Phoenix canariensis) čiji su plodovi nešto sitniji od obične datulje, ali nisu toliko ukusni.

Jeste li fotkali jednu od ovih biljaka? Podijelite je na Instagram storyju i tagirajte @dnevnadozabiljaka kako bismo podijelili vaše morske fotke.

PHOTOS BY: Dnevna doza biljaka / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.