Satelitski podaci pokazali su da je više od 3980 četvornih kilometara, područje pet puta veće od New Yorka, bilo iskrčeno u prvih šest mjeseci ove godine, što je najveća brojka barem od 2016. godine. Podaci agencije također su ukazali na to da je požarna aktivnost prošlog mjeseca bila najveća za lipanj u posljednjih 15 godina jer su farmeri spaljivali šumsku vegetaciju kako bi očistili zemlju za usjeve i stoku.

Najveća prašuma na svijetu jedan je od najvažnijih “ponora ugljika” na planetu, apsorbira ogromne količine ugljičnog dioksida iz zraka i pohranjuje ga u svojoj vegetaciji. Uklanjanjem ugljičnog dioksida iz atmosfere, Amazona služi kao snažna protuteža svom ugljiku koji se oslobađa i usporava tempo globalnog zatopljenja. Amazona također igra ključnu ulogu u regulaciji regionalnih vremenskih obrazaca. Njezina stabla ispuštaju vodu u atmosferu kroz svoje stabljike, lišće i cvjetove kroz proces koji se naziva transpiracija. Oslobođena voda može formirati ogromne “rijeke” na nebu i kišne oblake, što može utjecati na lokalne oborine, možda čak i do Meksika i Sjedinjenih Država.

No šuma je ugrožena u posljednjim desetljećima jer se zemljište krči i prenamjenjuje uglavnom za stočarstvo i poljodjelstvo. U posljednjih pet desetljeća Amazona je izgubila oko 17 posto svojih šuma. Neki znanstvenici kažu da bi Amazona mogla izgubiti između 20 do 25 posto svoje šume u roku od jednog desetljeća, što bi moglo nepovratno promijeniti ekosustav. Prašuma bi se pretvorila u degradiranu otvorenu savanu, ugrožavajući biološku raznolikost, mijenjajući regionalne vremenske obrasce i ubrzavajući klimatske promjene.

“Približavamo se kritičnoj točki koju predviđaju znanstvenici”, rekao je Marcio Astrini, izvršni tajnik zagovaračke mreže Climate Observatory. “Sada nas svaki dodatni broj krčenja šuma u Amazoni gura dublje u ovaj nepovratni scenarij.”

Romulo Batista, glasnogovornik Greenpeacea Brazil, rekao je da je porast do sada u 2022. zabrinjavajući jer krčenje šuma zadire iz novih područja. Krčenje šuma proširilo se i očistilo više od 1230 četvornih kilometara u brazilskoj državi Amazonas, što je šestogodišnji maksimum za regiju. Države Pará i Mato Grosso imale su 1105 četvornih kilometara, odnosno 845 četvornih kilometara. “Posebno je zabrinjavajuće kako je povećanje krčenja šuma koncentrirano na novom frontu u južnoj Amazoni”, rekao je Batista u priopćenju za javnost.

Stope krčenja šuma fluktuirale su tijekom posljednja tri desetljeća, uključujući veće stope u 1990-ima i ranim 2000-ima. Kao odgovor na to, brazilska je vlada agresivno nastojala zaštititi Amazonu, jačajući agencije za zaštitu okoliša i obeshrabrujući izvoz robe nezakonito proizvedene na iskrčenoj zemlji. Trud se isplatio. Od 2004. do 2012. tempo krčenja šuma pao je za 80 posto. Ali sječa šuma je u uzlaznom trendu u posljednje tri i pol godine pod vodstvom brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, koji je donio politike za potporu rudarstvu i stočarstvu i razriješio zaštitu okoliša.

“Stope krčenja šuma pod Bolsonarom dvostruko su veće od prosjeka desetljeća prije. Zato su podaci toliko alarmantni”, izjavio je Astrini. Rekao je prije Bolsonara da je krčenje šuma poraslo u prosjeku za 6500 četvornih kilometara godišnje od 2012. do 2018. Nakon što je Bolsonaro preuzeo dužnost, stope su iznosile čak 13 000 četvornih kilometara godišnje. “Jasno je da borba protiv deforestacije nije prioritet federalne vlade”, rekla je Ane Alencar, direktorica znanosti na Amazonskom institutu za istraživanje okoliša. “Čini se da su prioritet izbori.”

U priopćenju je brazilsko Ministarstvo okoliša branilo svoje rezultate, rekavši da je “vlada bila izuzetno snažna u borbi protiv zločina protiv okoliša” u ključnim regijama zemlje. Priopćenje se nije osvrnulo na nedavni porast krčenja šuma. Bolsonaro se nije slagao s podacima o krčenju šuma u prošlosti. “Informacije o ovoj regiji izlaze na vrlo iskrivljen način”, rekao je u veljači.

Glasači u Brazilu okupit će se u listopadu kako bi izabrali novog predsjednika i nacionalni kongres. Alencar je rekao da krčenje šuma može biti gore tijekom izbornih godina jer se ljudi ne boje toliko kažnjavanja. Kandidati bi mogli biti manje skloni naplaćivanju kazni i olabavljenju inspekcija tijekom kampanja. Nastavak krčenja šuma u Amazoniji dolazi unatoč obećanju Bolsonara da će prekinuti ilegalnu deforestaciju do 2030. i učiniti Brazil neutralnim u pogledu ugljika do 2050. Astrini je rekao da je okončanje krčenja šuma u sljedećem desetljeću izvedivo. Na primjer, poljoprivredna produktivnost može se udvostručiti na već iskrčenom zemljištu, a neka istraživanja pokazuju da mnogi postojeći pašnjaci mogu podnijeti više ispaše stoke nego što je potrebno.

“Znamo gdje su ta područja, što treba učiniti, gdje je krčenje šuma i kako možemo provesti politike da izbjegnemo krčenje šuma”, rekao je Astrini. Ali on, Alencar i mnogi drugi su skeptični da bi se takva akcija dogodila pod trenutnim vodstvom. Složni su u tome da će doći do potpunog kolapsa šume ako Bolsonaro dobije još četiri godine. Kažu da glasači imaju veliku odluku izbora – ili Bolsonaro ili šuma. Jednog svakako neće biti za četiri godine.