Da je znanje o klimatskim promjenama itekako bitno i da poznavanje informacija o tome treba što više širiti, svjedoči tome i novi izborni kolegij na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Klimatske promjene i zdravlje koji će studenti 3. godine integriranog studija moći upisati u nadolazećem semestru. Izborni kolegij moći će slušati studenti sa Studija farmacije kao i Studija medicinske biokemije pod vodstvom nositeljica predmeta Prof.dr.sc. Dubravke Vitali Čepo te Doc.dr.sc. Lovorke Vujić, a studenti će imati prilike naučiti osnovne pojmove vezane uz klimatsku krizu. “Klimatske promjene su apsolutno jedan od najkompleksnijih problema s kojima smo se kao civilizacija ikada susreli i klimatska kriza kojoj svjedočimo je nešto što će u najvećoj mjeri definirati našu budućnost, a osobito budućnost mlađih generacija. Najprije, promjene klime će direktno utjecati (i već utječu) na kvalitetu naših života, a drugo, morati ćemo mijenjati neke uobičajene obrasce ponašanja u kontekstu usporavanja klimatskih promjena i prilagodbe istima”, istaknula nam je prof.dr.sc. Dubravka Vitali Čepo koja dodaje kako ove činjenice nisu dovljno prepoznate kako u javnosti, tako ni u obrazovnom sustavu. “U javnom prostoru jako puno dezinformacija, od negiranja važnosti i hitnosti situacije do različitih oblika greenwashing-a. To je nedopustivo; ukoliko smo kao civilizacija suočeni s ogromnim problemom kojeg zapravo nismo ni počeli rješavati, onda ljudi moraju znati s čime se suočavaju, kakva je realna opasnost, koliko vremena imamo na raspolaganju, što možemo (i moramo) učiniti”, tvrdi profesorica.
Vitali Čepo je već dvije godine uključena u inicijativu “Znanstvenici za klimu” i projekte kroz koje u suradnji sa srednjoškolskim profesorima pronalaze najbolje načine za učenje o klimatskim promjenama u srednjim u školama. “Međutim, smatram da tema klimatskih promjena mora biti zastupljena i u kurikulumima na fakultetima, s tim da u tom slučaju pristup temi mora biti konkretniji i, ako je moguće, usmjeren na inovacije i rješenja, ovisno o tome o kojem se studiju radi. S obzirom na činjenicu da klimatske promjene rezultiraju velikim brojem direktnih i indirektnih učinaka na zdravlje te da se u brojnim državama već donose nove javnozdravstvene mjere čiji je cilj ublažavanje negativnih učinaka klimatskih promjena na zdravlje stanovništva, smatram da je to nešto s čime budući zdravstveni radnici moraju biti upoznati. Stoga sam sretna što sam na matičnom fakultetu naišla na razumijevanje te je moj prijedlog za uvođenjem kolegija “Klimatske promjene i zdravlje” prihvaćen”, otkrila nam je profesorica.
Kako je opisala, kolegij je koncipiran na način da studenti u uvodnom dijelu savladavaju osnovne pojmove vezane uz klimatske promjene i to korištenjem interaktivnih validiranih i standardiziranih alata koje su već uspješno primjenili u srednjim školama. “To su “Klimatski kolaž” koji na vrlo zanimljiv način daje osnovnu fizikalno-kemijsku podlogu klimatskih promjena, objašnjava točke prekretnice, daje pregled utjecaja na biosferu i u konačnici na ljudsku civilzaciju. Alat se temelji na najnovijim izvještajima Međuvladinog panela za klimatske promjene, dakle apsolutno je znanstveno utemeljen i recentan. Drugi alat koji ćemo koristiti je “Freska ekološke renesanse” koji na jednostavan, ali učinkovit način omogućava vizualizaciju akcija koje možemo poduzeti kao pojedinci, ali i kao društvo u cjelini (npr. kroz promjene politika, djelovanje u lokalnoj zajednici), da bismo usporili klimatske promjene i prilagodili se. Nakon što studenti steknu tu osnovnu sliku o klimatskim promjenama slijedi dio usmjeren baš na zdravlje i zdravstveni sustav koji obuhvaća niz tema vezanih uz utjecaje klimaskih promjena: direktne utjecaje na zdravlje, održivost opskrbe hranom i vodom, infektivne bolesti, ekstremne vremenske događaje (npr. toplinske valove), kvalitetu zraka, nužnost uvođenja dodatnih javnozdravstvenih mjera itd”, opisuje Vitali Čepo.
Profesorica sa zagrebačkog Sveučilišta se nada kako će predmeti vezani za klimu i klimatske promjene postati konstanta u obrazovnim ustanovama. “Međutim, važno je naglasiti da uvođenje teme klimatskih promjena u kurikulume srednjih škola i sveučilišta nipošto nije dovoljno. Mi već danas moramo donositi važne odluke, u svim sektorima kako bismo se što bolje prilagodili sve bržim i intenzivnijim promjenama klime. Hrvatska je u tom kontekstu vrlo ugrožena. Dio smo Mediteranskog bazena, koji se zagrijava brže od svjetskog prosjeka, i jedna smo od 3 države u Europi čije će gospodarstvo biti najviše pogođeno klimatskim promjenama. Dakle, današnji donosioci odluka moraju biti educirani i duboko svjesni hitnosti situacije. Nužno je djelovati danas i ne možemo si priuštiti da teret rješavanja ovog problema stavimo na leđa mladim ljudima koji se tek sada školuju. Edukacija je apsolutno nužna, ali ne samo u obrazovnom sustavu i sustavu visokog školstva”, zaključuje Vitali Čepo.
