Mehanizam EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika, koji bi Komisija trebala predstaviti u lipnju, trebao bi imati cijenu na uvoz iz zemalja s intenzivnim emisijama ugljika kako bi zaštitio industriju EU-a od jeftinije, klimatski štetne konkurencije u inozemstvu. Shema će se vjerojatno postupno uvoditi, počevši od industrija s najviše ugljika, poput čelika i kemikalija. Ali to je podiglo prašinu u Kini, koja je ranije rekla da o tome trebaju biti daljnji razgovori s Pekingom i ostalim trgovinskim partnerima. “Suočavanje s klimatskim promjenama zajednička je odgovornost… i ne bi trebalo postati geopolitički pregovarački žeton niti se koristiti za napad na druge zemlje (ili nametanje) trgovinskih barijera”, rekao je Xi francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkoj kancelarici Angeli Merkel na video summitu prema državnom nakladniku CCTV-u.
Xi je također pozvao razvijene zemlje da “daju primjer smanjenju emisija” i pomognu siromašnijim zemljama da se izbore s posljedicama klimatske krize dijeleći tehnologiju i povećavajući financiranje zelenih projekata. Porez je “pitanje preživljavanja” za industriju EU-a, prema Fransu Timmermansu, šefu Komisije za klimu. Iako do danas postoji malo dokaza o istjecanju ugljika, rizik će rasti kako se Europa bude kretala prema svom ambicioznom cilju za 2030., rekao je izvršni direktor EU.
Komisija je inzistirala da nije protekcionistička i bila je oprezna kako bi izbjegla nazvati to porezom, što bi kršilo pravila Svjetske trgovinske organizacije, ali ne postoji jamstvo da tamo neće biti osporavano. Napori u Europi da izvrši pritisak na Kinu da bude ambicioznija u borbi protiv klimatskih promjena donekle su se isplatili. Prošle godine najveći svjetski zagađivač, Kina, najavila je planove za postizanje najveće emisije ugljika prije 2030. i da će do 2060. godine postati neutralna prema ugljiku.
Prijelaz s vrha ugljika na ugljičnu neutralnost za tri desetljeća bila bi “teška bitka”, rekao je Xi. No dok Kina diverzificira svoju energetsku kombinaciju, još uvijek se oslanja na ugljen. Najnoviji petogodišnji plan usredotočio se više na energetsku sigurnost nego na zelenu tranziciju, pokazujući malo ambicija da se odmakne od fosilnih goriva. Nedavno izvješće tvrtke Transition Zero također je pokazalo da Kina mora ugasiti, obnoviti ili preusmjeriti 364 GW ugljena do 2030. godine kako bi postigla svoju nulu od 2060 neto.
“Da bi ispunila svoje navedene ciljeve, Kina će morati ubrzati svoje klimatske akcije, uključujući značajno smanjenje kapaciteta ugljena u ovom desetljeću”, rekao je Al Gore, 45. potpredsjednik Sjedinjenih Država, u predgovoru izvještaja.
Komentari kineskog čelnika dolaze uoči američkog klimatskog summita 22. travnja. Kina nije najavila hoće li Xi sudjelovati, a američki izaslanik za klimu John Kerry boravi u Šangaju – prvi posjet dužnosnika nove američke administracije – kako bi prikupio podršku iz Beijinga američkim naporima za rješavanje ekoloških izazova.
Izvor: www.euracitv.com
