Kina stvara oko 30% svih globalnih emisija, što ju čini najvećim emiterom ugljika. Sjedinjene Države odgovorne su za gotovo 14%, a nakon njih slijede: Indija, Rusija, Japan, Njemačka, Iran, Južna Koreja, Saudijska Arabija i Indonezija. Te zemlje neće moći postići neutralnost ugljika samo smanjenjem svojih domaćih emisija, morat će nadoknaditi velik dio svog ugljičnog otiska na međunarodnim tržištima ugljika.
Carbon Brief procjenjuje da se kineska emisija ugljičnog dioksida (CO2) smanjila se za 1,4 % od početka 2022., a to je ujedno i najduži pad emisija u Kini u ovom desetljeću.
Emisije ugljika dosegle su vrhunac u ljeto 2021., a pad koji je zabilježen krajem 2021. i početkom 2022., potaknut je kontinuiranim usporavanjem izgradnje nekretnina te snažnim rastom proizvodnje čiste energije. Čini se da će se u drugom tromjesečju 2022. vrlo vjerojatno nastaviti trend pada emisija kao posljedica izolacije zbog covida.
Najveći doprinos padu emisije CO2 u prvom tromjesečju ove godine imala je industrija cementa, gdje je proizvodnja pala za 12%, a slijede elektroprivreda i industrija čelika. Drugi čimbenik koji je pridonio ovom trendu bio je pad potrošnje nafte.
Također, proizvodnja energije iz vjetra i sunca porasla je 15%, odnosno 25% u odnosu na prethodnu godinu, dok je proizvodnja hidroenergije skočila za 17%. Kombinacija vjetra, sunca i nuklearne energije ove će godine gotovo sigurno prestići hidroenergiju u ukupnoj proizvodnji, što je odlična vijest jer je kineska hidroenergetska industrija izuzetno velika.
Proizvodnja električnih vozila u Kini nastavlja vrtoglavo rasti. Opet se, u razdoblju od siječnja do travnja, više nego udvostručila u usporedbi s prošlom godinom. Električna vozila u kini čine rekordnih 21% svih proizvedenih vozila.
Međutim, zbog smanjenja gradnje, kineska vlada se trenutačno zalaže za poticanje svih vrsta infrastrukturnih i građevinskih projekata kako bi nadoknadila financijski gubitak gospodarstva. Rudnici ugljena, elektrane i visoke peći samo su neki od primatelja ove državne potpore.
