Dok se tvrtke i vlade diljem svijeta utrkuju tko će prije smanjiti svoje emisije ugljika i razviti inovativne tehnologije kako bi usporili klimatske promjene, afrički šumski slon učinkovito doprinosi skladištenju ugljika bez ikakve tehnološke pomoći.
Afrički šumski slonovi poznati su kao “mega-vrtlari šume” zbog svoje sposobnosti da povećaju sekvestraciju ugljika te nahrane zemlju i šire sjeme stabla. Jedan afrički šumski slon može svojim djelovanjem pridonijeti skladištenju 9.500 metričkih tona ugljika po četvornom kilometru. To je ekvivalentno količini ugljika kojeg emitira 2050 automobila tijekom jedne godine.
Znanstvenici su proveli istraživanje kojim su dokazali kako slonovi smanjuju gustoću biljaka u šumi, ali povećavaju prosječni promjer stabala i ukupnu biomasu iznad tla. Razlog je taj što slonovi jedu i pregaze stabla manja od 30 cm koja se natječu s većim stablima za svjetlost, vodu i prostor. “Izbacivanjem konkurencije, veća stabla mogu brže narasti i rastu brže”, rekao je za BBC glavni autor Fabio Berzaghi, istraživač u Laboratoriju znanosti o klimi i okolišu u Gif-sur-Yvetteu u Francuskoj.
“Slonove možete zamisliti kao upravitelje šuma”, kaže Berzaghi. Slonovi su “ključna vrsta”, što znači da igraju vitalnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti svog staništa. “Slonovi siju biljke krećući se po šumi, a time osiguravaju hranu i drugim životinjama koje žive u prašumama.”
Afrički šumski slonovi ugroženi su, a zbog njihovog izumiranja, sekvestracija ugljika se smanjila za 7%, odnosno 3 milijarde tona. “Najmanje nekoliko stotina tisuća šumskih slonova izgubljeno je u razdoblju od 2002. do 2013. godine. Svakog dana u afričkim prašumama umre 60 slonova“, rekla je Fiona Maisels, znanstvenica Wildlife Conservation društva. “To šalje prilično snažnu poruku za očuvanje šumskih slonova.”
“Šumski slonovi imaju mnogo sporiji reproduktivni obrazac od slonova iz savane i stoga im je potrebno puno dulje da se oporave. Njihovo je ponašanje poremećeno krivolovom. Mnogi nemaju majke i ne mogu naučiti individualne obrasce kretanja koje inače nasljeđuju od matrijarha”, kaže Thomas Breuer, koordinator za afričke šumske slonove u Svjetskom fondu za prirodu (WWF).
Slonovi dolaze u mnogo bliži kontakt s ljudima zbog smanjenja prirodnog staništa, a zbog klimatskih promjena smanjen je prinos plodova u afričkim prašumama, zbog čega slonovi nemaju dovoljno hrane za svoje potrebe.
Ako se krdo afričkih šumskih slonova vrati na svoju prijašnju veličinu, mogli bi povećati sekvestraciju ugljika i time pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Očuvanje ovih slonova postaje prioritet jer se amazonskoj prašumi smanjuje sposobnost skladištenja ugljika. Prema istraživanju brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE), više od četvrtine Amazone sada emitira više ugljika nego što apsorbira.
“Nećemo doći do neutralnosti ugljika ako ne ulažemo u rješenja temeljena na prirodi“, kaže Berzaghi. U svom posljednjem izvješću, Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene (IPCC) ističe rješenja temeljena na prirodi kao ključni alat za borbu protiv klimatskih promjena i smanjenje emisija ugljika iz atmosfere. “Obnavljanjem degradiranih ekosustava i učinkovitim i pravednim očuvanjem 30 do 50% Zemljinog kopna te slatkovodnih i oceanskih staništa, možemo imati koristi jer povečavamo sposobnost prirode da apsorbira i skladišti ugljik”, stoji u priopćenju IPCC-a.
