Nazivaju ih super hranom budućnosti, smatraju najhranjivijim namirnicama svijeta i s razlogom nose titulu nutritivnog blaga. Radi se o klicama, najboljoj hrani koju možete uzgojiti kod kuće!
Život uvijek počinje sa sjemenom koje klija, raste i razvija se. Još su stare kulture Egipta, Indije, Kine, Perzije i Grčke poznavali visoku vrijednost ove hrane i njene učinke na dugovječnost i zdravlje. Znanstvenici koji su proučavali prehranu dugovječnih naroda potvrdili su da je udio žive hrane, plodova i biljne hrane kod nekih skupina bio znatan, ako ne i isključiv. Još prije 5000 godina kineski car poručio je svome narodu: “Zrno soje pustite da klija”.
Čudesni trenutak klijanja biljke krije veliki broj biokemijskih promjena koje višestruko povećavaju hranjiva i ljekovita svojstva.
U procesu klijanja, sadržaj vitamina, minerala i proteina se višestruko povećava, dok istodobno dolazi do značajnog smanjenja udjela ugljikohidrata i kalorija. Dio sadržaja šećera se pretvara u vitamin C, antioksidans koji štiti buduću biljku od štetnih utjecaja okoline. Zato klice imaju puno veći sadržaj vitamina C i to čak 500 do 600%, 300 postotni porast sadržaja vitamina A, a povećanje udjela bjelančevina od 30% prati i njihov oblik koji je najlakše probavljiva forma od svih prehrambenih izvora.
Uzgoj klica odličan je način da si osigurate pristup kvalitetnoj svježoj hrani cijele godine. Kada sami uzgajate klice ne konzumirate neželjene pesticide, aditive i druge kemikalije opasne za zdravlje. Također, svoju kuhinju pretvarate u malu ekološku oazu.
No što nam točno treba da bi ih uzgojili? Priroda! Točnije, organsko sjeme, malo vode, kisik, dušik, ugljični dioksid i sunčeva svjetlost.
Potrebno je osigurati određene uvjete za klijanje – prikladnu temperaturu i odgovarajuću razinu vlage. Temperatura bi trebala biti između 19 i 25 stupnjeva, može biti i nešto niža, ali onda će vrijeme klijanja duže trajati. Pribor potreban za uzgoj klica su staklene tegle širokog otvora, gaza i gumica. Umjesto staklenke, u brojnim bio trgovinama mogu se nabaviti posude za klijanje. I to je to! Neke kuhinja pozeleni!
Stavite žličicu sjemena jedne vrste u staklenku. Tijekom procesa namakanja i klijanja, obujam sjemena će višestruko porasti. Prelijte sjeme sa šalicom čiste vode. Ako koristite sjeme graška, oraha ili žitarica, ulijte u staklenku tri puta više vode od količine sjemena (npr. na trećinu šalice sjemena ide puna šalica vode).
Sjeme se mora namakati od 6 do 12 sati, stoga je najbolje staviti ga u vodu prije nego odete na spavanje. Već ujutro bit će spremno za klijanje! Kad je sjeme dovoljno odstajalo u vodi, zatvorite teglu poklopcem s rupicama ili gazom učvršćenu s gumicom te ocijedite vodu. Sjeme, zatim, temeljito isperite čistom vodom te ponovo procijedite. Teglu sa sjemenkama okrenite naopačke te malo nakrivite kako bi višak vode mogao istjecati. Ostavite je tako da odstoji na čistom, hladom mjestu u kuhinji. Klice isperite više puta dnevno te potom dobro iscijedite.
Kada sjemenke dovoljno proklijaju, (svaka vrsta sjemena ima različito vrijeme klijanja, npr. mungo grahu i slanutku potrebno je oko tjedan dana da proklija), stavite ih u veliku zdjelu punu hladne vode te ih miješajte dok prazna i suha opna, sjemena lupina, ne otpadne. Klice, potom, dobro ocijedite te prekrivene pohranite u hladnjak na tjedan do deset dana, ovisno o vrsti.
I? U čemu danas uživate? Klicama brokule, rotkvice ili možda djeteline?
