118598606_145090710593713_401183379799905024_n

Kada otpad od hrane postane vrhunski dizajnerski namještaj

GREEN_300_listici_sredina

Ideje koje oduševljavaju

Što više učimo o tome kako otpad od hrane doprinosi klimatskim promjenama, to sve veći broj ljudi diljem svijeta radi na pronalasku rješenja za iskorištavanje raznih vrsta otpada za nešto novo. Neki su pronašli način da od otpada od hrane dobiju energiju, neki čak i solarne panele, a sve više se koristi i u graditeljstvu te dizajniranju namještaja.

Procjenjuje se da se svake godine u svijetu baca otprilike jedna trećina hrane proizvedene za ljudsku prehranu što je približno 1,3 milijarde tona. Ovo nije samo humanitarna i društvena kriza, već je i ekološka jer kad trošimo hranu, gubimo i svu energiju i vodu korištenu za uzgoj, berbu, transport i pakiranje. Srećom, postoji sve više inicijativa koje se bore za smanjenje otpada, gdje možemo vidjeti domišljatost i kreativnost ljudi na djelu. Možemo vidjeti kako se stvaraju neka od najinspirativnijih i najučinkovitijih rješenja, bilo to u modi, dizajnu namještaja ili uređenje interijera, posvećeni pametnom i održivom dizajnu. U nastavku vam donosimo neke zanimljive primjere gdje se otpad hrane na kreativan način pretvorio u predivne održive komade namještaja.

Lampe od gljiva

Tŷ Syml je nagrađivani studio za eksperimentalni dizajn sa sjedištem u Walesu koji se bavi stvaranjem dizajnerskog namještaja od micelija. Trenutno su usredotočeni na uporabu kompozicija od micelija (gljiva) kao materijala za stvaranje niza proizvoda, poput sjenila i akustičnih zidnih ploča. Osnivač Tŷ Symla, Adam Davies, je prvo počeo eksperimentirati s masom neiskorištenih algi na svojim lokalnim plažama i pretvarao ih u sjenila za lampe. Nakon toga je prešao na micelij koji razvija za interijere i gradnju zbog njegove hibridne prirode koja može apsorbirati otpad tijekom procesa uzgoja. Otpad koji koristi za ‘hranjenje’ micelija uključuje istrošena zrna iz procesa kuhanja piva. Micelij je jedinstven po tome što raste uzimanjem drugih materijala (na primjer, istrošenih zrna) i simbiotski raste s njima, stvarajući prirodno jak, biorazgradiv i kompostirajući materijal koji se može koristiti za pakiranje, odjeću, hranu (uključujući biljnu ‘meso’) i graditeljstvo. Micelij, kada se iskoristi kao tehnologija, ima potencijal pružiti alternative plastici koja se brzo nakuplja u okolišu.

Dizajnerski namještaj od kora naranči i pokošene trave

 OTTAN studio je poduzeće sa sjedištem u Istanbulu koje svojim održivim dizajnom pokazuje put ostalima. Naime, oni stvaraju nove komade namještaja bez trošenja dragocjenih djevičanskih resursa razvijanjem materijala od voćnih kora, ljuski oraha, opalog lišća i pokošene trave. Do sada je tim primijenio reciklirane materijale na namještaj, rasvjetu, uređenje doma i zidne ploče. Njihov stolić za kavu OTTAN izrađen je od leće kojoj je istekao rok trajanja i pokošene trave, dok su se pulpa mrkve, kore naranče i lišće artičoke koristili za stvaranje svjetiljki i spremnika za rolipol.

Model No. pretvara otpad od hrane i reciklirano drvo u kućni namještaj

Tvrtka Model No. nudi dizajnerski namještaj po mjeri koristeći najnoviju tehnologiju 3D ispisa. 3D ispisani predmeti tradicionalno se izrađuju od plastike na bazi nafte, što je odlično za prilagodbu, ali loše za okoliš. Stoga ova tvrtka umjesto toga koristi biopolimere i smole na biljnoj bazi. Ti se materijali dobivaju iz ostataka prehrambenih usjeva pa na taj način smanjuju otpad i pružaju svrhu inače neiskorištenim materijalima. Oni nadopunjuju 3D tiskane elemente lokalno nabavljenim, obnovljenim i FSC certificiranim drvom i materijalima koji se mogu reciklirati, poput čelika i aluminija. Budući da se svaka stavka izrađuje po narudžbi, uklanja se i otpad iz inventara.

Namještaj od ostataka iz mesne industrije

Vjerojatno jedan od najneočekivanijih razvoja materijala u posljednjih nekoliko mjeseci (koji je još u fazi razvoja), je sigurno upotreba mesnih ostataka za razvoj materijala nalik smoli pogodnog za namještaj i kućansku potrepštinu. Iako je veganstvo postalo mainstream, vrlo je vjerojatno i da će se globalna konzumacija mesa nastavit u doglednoj budućnosti, a možda smo zaboravili i na to koliko tu postoji otpada. Radi se o milijunima tona kostiju i drugih nusproizvoda koji se trenutno ne koriste i završavaju na odlagalištu, a ti nusproizvodi se često spaljuju, ispuštajući opasne plinove i kemikalije u atmosferu. Clemence Grouin Rigaux upozorava nas i na ovaj problem za kojeg smatra da se “radije pretvaramo da ne postoji”, te odlučno uzima životinjski otpad i tretira ga zatvorenim i sigurnim postupkom ekstremne topline kako bi stvorila biorazgradivi materijal koji se može reciklirati i kompostirati.

Ako se pitate što nas sprječava da sav otpad od hrane pretvorimo u nove materijale i proizvode, vrijedi napomenuti da kada se materijali razvijaju iz otpada, rezultate je teško predvidjeti. Prilikom izrade materijala za upotrebu u proizvodima moraju se zadovoljiti određeni standardi, tako da nije sav otpad prikladan za kvalitetu potrebnih materijala. Iz tog razloga je bilo lakše koristiti djevičanske materijale jer je njihov proces proizvodnje i upotrebe puno lakše kontrolirati i predvidjeti. No to ne znači da nije vrijeme da pojačamo svoje napore i da počnemo bliže surađivati s prirodom. Ljudi su dokazali već nebrojeno puta kada se iz nužnosti trebalo nešto napraviti da se sve zaista može. Sada se zaista nalazimo u izazovnim i uzbudljivim vremenima, gdje se eksperimentira i stvaraju se novi materijali, gdje dizajneri koriste različite vrste otpada od hrane, od kora citrusa i lišća ananasa do kora krumpira i grožđa iz vinarstva kako bi stvorili novu generaciju materijala koji se odlikuju održivošću, ljepotom i brigom za okoliš. Jedva čekamo vidjeti kakva nova održiva rješenja nam budućnost donosi.

PHOTOS BY: Instagram / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.