joe-hepburn-qr7rfIthbvc-unsplash

Istraživanje tvrdi da bi manja konzumacija mesa i mliječnih proizvoda mogla pomoći da živite dulje

GREEN_300_listici_sredina

Optimalna prehrana za dugovječnost

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Nova studija je pokazala da zdravija prehrana, ovisno o dobi, može produljiti životni vijek za otprilike deset godina.

Svatko želi živjeti duže i biti zdrav što dulje. Često nam se govori da je ključ za to donošenje zdravijih odluka kada je u pitanju način života – redovito vježbanje, izbjegavanje pušenja i ne pijenje previše alkohola. Osim toga, studije su pokazale da prehrana može produžiti životni vijek, a nova studija kaže da ako izbacite meso i mliječne proizvode, možete produljiti život za više od 10 godina. Iako se ova studija bavi samo zdravljem, bitna je i činjenica da konzumiranje manje mesa i mliječnih proizvoda također ima velike koristi za okoliš.

Istraživači su došli do novih zaključaka tako što su spojili podatke iz mnogih ranijih studija koje su se bavile prehranom i dugovječnošću. Kombinirajući ove podatke autori su mogli procijeniti kako je očekivano trajanje života variralo s kontinuiranim promjenama u unosu voća, povrća, cjelovitih i rafiniranih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, ribe, jaja, mliječnih proizvoda, crvenog mesa, prerađenog mesa i slatkih pića. Na temelju svih tih studija su mogli doći do zaključka kakva prehrana je optimalna za dugovječnost, te su je usporedili sa zapadnjačkom prehranom koja uglavnom sadrži velike količine prerađene hrane, crvenog mesa, mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti, hrane s visokim sadržajem šećera, unaprijed pakirane hrane i koja obično ima nizak unos voća i povrća. Zaključili su da bi optimalna prehrana u trajanju od 20 godina produžila životni vijek za više od desetljeća za žene i muškarce iz SAD-a, Kine i Europe. Zaključili su i da bi promjena sa zapadnjačke prehrane na optimalnu prehranu u dobi od 60 godina produžila životni vijek za osam godina, dok bi se za 80-godišnjake očekivani životni vijek mogao produžiti za gotovo tri i pol godine.

Prema njihovom istraživanju, optimalna prehrana uključuje više cjelovitih žitarica (zob, ječam i smeđa riža) i orašastih plodova, mahunarki (grah, grašak i leća), a manje crvenog i prerađenog mesa. Vrijedi napomenuti da su dokazi za smanjenje potrošnje jaja i bijelog mesa bili slabije kvalitete od dokaza koje su imali za cjelovite žitarice, ribu, prerađeno meso i orašaste plodove. “Procjenjuje se da je produljenje života uglavnom posljedica smanjenja rizika od srčanih bolesti, dijabetesa i raka”, kaže Lars Fadnes, profesor sa Sveučilišta Bergen u Norveškoj. Njegov je tim započeo s nedavnim meta-analizama učinka konzumiranja različitih količina određene vrste hrane, poput voća. Ovi su nalazi kombinirani s podacima o globalnoj smrtnosti i onome što ljudi trenutno jedu kako bi se procijenio utjecaj trajne promjene u prehrani.

Još uvijek nisu sasvim jasni svi mehanizmi koji objašnjavaju zašto prehrana može produljiti životni vijek. Zanimljivo je da optimalna prehrana koju su istraživači otkrili u ovoj studiji uključuje mnoge namirnice bogate antioksidansima. Neka istraživanja na ljudskim stanicama sugeriraju da antioksidansi mogu usporiti ili spriječiti oštećenje stanica, što je jedan od uzroka starenja. Mnoge namirnice uključene u ovu studiju imaju protuupalna svojstva, što također može odgoditi nastanak raznih bolesti i proces starenja.

Procjene očekivanog životnog vijeka ove studije potječu od najtemeljitijih i najnovijih meta-analiza o prehrani i smrtnosti. Iako su meta-analize u mnogim slučajevima najbolji dokaz zbog količine analiziranih podataka, one i dalje stvaraju pretpostavke s podacima, što može uzrokovati zanemarivanje važnih razlika između studija.

Postoje i neke stvari koje studija nije uzela u obzir. Prvo, da bi vidjeli te prednosti, ljudi su morali promijeniti svoju prehranu u razdoblju od deset godina. To znači da je neizvjesno hoće li ljudi i dalje vidjeti koristi za svoj životni vijek ako mijenjaju svoju prehranu tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Studija također nije uzela u obzir loše zdravlje u prošlosti, koje može utjecati na očekivani životni vijek. To znači da prednosti prehrane na očekivani životni vijek odražavaju samo prosjek i mogu biti različite za svaku osobu ovisno o nizu drugih čimbenika, kao što su genetika, trajni zdravstveni problemi i način života, kao što su pušenje, pijenje alkohola i tjelovježba.

Treba uzeti u obzir i da zaključci ove studije se temelje na prosjeku i ne treba ih uzimati zdravo za gotovo. Mnogo je neizvjesnosti, uključujući učinke jaja, bijelog mesa i ulja, različiti drugi životni čimbenici, a procjene također ne uzimaju u obzir buduća poboljšanja u liječenju. Osim toga, postoje velike individualne razlike, pri čemu neki ljudi mogu recimo, jesti mnogo više masti bez štetnih posljedica od drugih. U svakom slučaju, imate dovoljno razloga da razmislite o promjeni prehrane kako biste poboljšali svoje zdravlje ali i zdravlje okoliša.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.