Znanstvenici su otkrili da se džepni gofovi, odnosno krtice, također bave poljoprivredom. Mjerenja na polju s jazbinama koje su izgradila mala stvorenja sugeriraju da ne beru samo korijenje dugolisnog bora koje raste u njihovim domovima – oni ga i uzgajaju. Dugi stotinama metara, ti vijugavi tuneli neprestano se modificiraju i prerađuju. O gnojenju da i ne govorimo.

Dok se vode znanstvene rasprave o tome što je uzgoj, a što ne, istraživači koji stoje iza nove studije ističu nekoliko jasnih pokazatelja da krtice znaju što rade kada je u pitanju upravljanje korijenjem. “Jugoistočni džepni gofovi prvi su sisavci uzgajivači koji nisu ljudi”, kaže biolog Francis Putz sa Sveučilišta Florida. “Poljoprivreda je poznata među vrstama mrava, kornjaša i termita, ali ne i kod drugih sisavaca.”

Projekt istraživanja krtica inspiriran je kanalizacijskim cijevima, koje su često pod pritiskom rasta korijena. Tim je želio vidjeti pokušavaju li korijeni neprestano prodrijeti u tunele u kojima žive krtice i kako glodavci mogu uzgajati izvor hrane u tunelima koji su već napravljeni, kao i u novim jazbinama.

Proučavajući rast korijena u izoliranom dijelu tunela, istraživači su izračunali da korijen koji raste u mreži tunela može osigurati 20-60 posto dnevnih kalorija potrebnih ovim stvorenjima, a potrebno je puno energije za održavanje ove podzemne mreže. Nakon što korijenje dospije u jazbine, njihov se rast potiče izmetom i mokraćom krtica. Iako to možda nije najsofisticiraniji oblik uzgoja, istraživači sugeriraju da se računa kao nešto slično onome što rade ljudska bića.

Također je jasno da životinje troše vrijeme i energiju kako bi obranile svoje usjeve. Drugim riječima, održavanje jazbina i upravljanje uvjetima u kojima korijenje može nastaviti rasti su ono što ovo čini oblikom uzgoja. “Oni pružaju savršeno okruženje za rast korijenja i gnoje ga svojim otpadom”, kaže zoologinja Veronica Selden sa Sveučilišta Florida. Korijenje koje viri u tunele jedini je izvor hrane koji krtice imaju i rijetko ometaju ljudske aktivnosti. Istraživači kažu da su također važni “inženjeri ekosustava” – prozračuju tlo dok kopaju i vraćaju hranjive tvari na površinu.

Neki bi stručnjaci tvrdili da pravilna poljoprivreda zahtijeva čin stvarne sadnje usjeva, kao i pomoć u uzgoju i žetvi, ali tim koji stoji iza istraživanja ističe da to nije uvijek bio slučaj s ljudskim uzgojem. Šumsko voće jedan je od primjera poljoprivrede u kojoj se usjevima pažljivo upravlja, a ne sadi, a isto bi se moglo reći za bilo koju višegodišnju biljku koja raste sama. Prema toj definiciji, krtice se mogu pridružiti klubu uzgajivača. “Sađenje usjeva, za neke ljude, ono je što čini poljoprivredu”, kaže Putz. “Mislim da je cijelo pitanje intelektualno uzbudljivo jer zapravo nije usuglašeno jedno rješenje.”

Istraživanje je objavljeno u Current Biology.