INTERVJU Zrinka Ujević: ‘Europa je na dobrom putu da ostvari sve svoje ambiciozne klimatske ciljeve’

Predstavnica Europske komisije u Hrvatskoj

Zelena tranzicija put je kojim ide Europa kako bi svojim građanima osigurala bolju i održiviju budućnost. U proteklom mandatu Europska komisija postavila je brojne strategije koje ovu tranziciju mogu ubrzati i olakšati, a s predstavnicom Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinkom Ujević, razgovarali smo o svim postignutim rezultatima i planovima za sljedeći mandat.

Prilagodba klimatskim promjenama, čije su posljedice sve očitije, jedan je od najvažnijih zadataka koji stoji pred svim državama članicama Europske unije. Stoga, vladajuća tijela EU prioritet daju zelenoj tranziciji, koja bi građanima Europe osigurala, ne samo zdraviji okoliš i hranu, već sačuvala prirodne resurse, smanjila zagađenje zraka te osigurala održive izvore energije.

Jedan od glavnih aktera stvaranja novih politika i strategija, koje nam osiguravaju zelenu tranziciju, jest Europska komisija, čiji mandat ističe ove, 2024. godine, a kako bismo doznali što se sve od zacrtanih planova ispunilo u proteklih pet godina i kakvi su ciljevi za sljedeći mandat, razgovarali smo sa Zrinkom Ujević, službenom predstavnicom Europske komisije u Hrvatskoj.

Možete li nam objasniti koji su glavni ciljevi postavljeni u Europskom zelenom planu?

Klimatske promjene prijete budućnosti našeg planeta, a on je jedini koji imamo. Cilj je europskog zelenog plana da do 2050. Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent. Ovaj ambiciozan cilj pretočili smo i u Zakon o klimi kojim je klimatska neutralnost u navedenom roku postala pravna obveza za sve države članice. Njime je postavljen i cilj do 2030. godine: smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u EU-u za barem 55% u odnosu na razine iz 1990. To možemo postići jedino kroz sveobuhvatan, međusektorski pristup, pa stoga usklađujemo klimatske, energetske, prometne i porezne politike, kao i one vezane uz poljoprivredu ili održivo financiranje. Uz klimatske ciljeve, istovremeno želimo postići da Europa ima konkurentno gospodarstvo, te da zelena tranzicija bude pravedna. Naravno, ove ciljeve prate i proračunska sredstva. Zato smo čak jednu trećinu od 1,8 bilijuna eura europskog proračuna te više od 40 % ulaganja iz planova oporavka i otpornosti namijenili upravo financiranju zelene tranzicije.

Mnoge tvrtke preuzimaju možda onaj ‘lakši’ dio, kao sadnja stabala, kako bi opravdale ugljični otisak proizveden tijekom samog poslovanja. Što je sa smanjenjem fosilnih goriva ili manjom stopom proizvVedene plastike?

Kako bismo ostvarili ciljeve europskog zelenog plana, do 2030. u Europskoj uniji potrebno je posaditi čak tri milijarde dodatnih stabala pa je svaka akcija sadnje stabala hvalevrijedna. I samo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj partner je inicijative sadnje stabala „Co2mpensating by Planting“ koja je u 2023. na Greencajtu osvojila nagradu za najbolju zelenu kampanju. Inicijativa je namijenjena organizacijama, tvrtkama i institucijama koje sadnjom stabala žele neutralizirati emisije CO2 i neutralizirati ugljični otisak.

Europska komisija prepoznaje potrebu za sveobuhvatnim, strateškim pristupom smanjenju ugljičnog otiska – i u privatnom sektoru. Zato potičemo tvrtke na smanjenje korištenja fosilnih goriva, ulaganje u obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitost i korištenje održivih materijala u proizvodnji. Europska industrija svakako treba imati vodeću ulogu u prijelazu na klimatsku neutralnost. Već godinama energetsko-intenzivne industrije u Europskoj uniji, kao npr. proizvodnja cementa, čelika, kemijska ili papirna industrija moraju plaćati kad emitiraju stakleničke plinove. Ovo je sustav trgovanja emisijama – tzv. EU ETS koji je Europska unija uspostavila prva na svijetu. Svaka tona CO2 ima svoju cijenu, a ta cijena je ista u Danskoj, Grčkoj ili Hrvatskoj. Cijena je tijekom proteklih godina kontinuirano rasla zbog načina na koji je sustav dizajniran – kako bi se potaknula modernizacija industrija i njihovo ulaganje u čišću proizvodnju, kako bi zagađivali manje.

Ovaj sustav je dosad uspješno pridonio klimatskim ciljevima – od 2005. ETS je smanjio emisije iz elektrana i industrijskih postrojenja za 37 %. Ti ciljevi će ubuduće biti još ambiciozniji, ali i izazovniji. Sektori unutar EU ETS-a (elektrane i industrija) do 2030. tako trebaju smanjiti svoje emisije za 62 % u odnosu na razine iz 2005.

Za neke industrije još ne postoji tehnologija koja bi omogućile njihovu klimatsku neutralnost. To je razlog zašto Europska unija istovremeno ulaže i u istraživanje i razvoj.

Na primjer, Inovacijski Fond jedan je od najvećih svjetskih programa financiranja za inovativne tehnologije koje mogu dovesti do znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Fond je vrijedan 40 milijardi eura, a financira se upravo iz sredstava EU ETS-a. I Hrvatska kroz ovaj Fond financira već nekoliko projekata.

Definitivno jedan od problema, a vezan i uz klimatske promjene, jest dostupnost zdrave i sigurne hrane u budućnosti. Tijekom prošle godine Komisija je donijela paket mjera za održivu upotrebu ključnih prirodnih resursa. Možete li objasniti na što se točno odnosi i kakve izravne koristi imaju građani Europe?

Slažem se, proizvodnja hrane nam mora postati zdravija i održivija. Proizvodnja hrane osigurava svježe i zdrave namirnice, a poljoprivredno-prehrambeni lanac jedan je od najvažnijih gospodarskih sektora EU-a s velikim brojem zaposlenih.

No način na koji proizvodimo hranu znatno utječe na okoliš. Prema izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, prehrambeni sustavi izvor su oko trećine svjetskih emisija stakleničkih plinova. Osim toga, postojeći prehrambeni model kod značajnog broja ljudi ima štetne posljedice na zdravlje i doveo je do toga da više od 50 % odraslih osoba u Europi ima prekomjernu tjelesnu težinu. Znamo da je prekomjerna težina problem i u Hrvatskoj – i kod naših najmlađih.

Zato želimo biti sigurni da ćemo imati zdravu i cjenovno prihvatljivu hranu i za buduće generacije i postići smanjenje negativnog ekološkog otiska ove industrije. Komisijinom strategijom „Od polja do stola” nastoji se doprinijeti klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. tako da se s postojećeg prehrambenog sustava EU-a prijeđe na održivi model. Želimo, primjerice, potaknuti ekološku proizvodnju kako bi do 2030. njezin udio u upotrebi poljoprivrednih zemljišta EU-a dosegao 25 %. Države članice EU-a potiču se da izrade nacionalne planove za ekološku poljoprivredu. Vjerujem da je ovo velika prilika i za Hrvatsku.

Trenutno je od 60 % do 70 % tla u EU-u nezdravo. Osim toga, erozija svake godine diljem Europe odnese milijardu tona tla, što znači da preostali plodni gornji sloj brzo nestaje. Troškovi povezani s degradacijom tla procjenjuju se na više od 50 milijardi eura godišnje. Komisija se zato zalaže za održivu upotrebu ključnih prirodnih resursa te jačanje otpornosti prehrambenih sustava i poljoprivrede u Europskoj uniji. Ovo će nam osigurati dugoročnu održivost poljoprivrede i ribarstva, zaštitu tla, voda i bioraznolikosti. A cilj je svakako i smanjenje upotreba pesticida i gnojiva kako bismo promicali organsku poljoprivredu i zaštitu morskih i kopnenih ekosustava. Za sve nas građane, to će značiti svima dostupniju zdravu hranu, ali i smanjenje rizika povezanih s klimatskim promjenama, kao i očuvanje prirodnih resursa za buduće generacije.

S obzirom na ostvarenje ciljeva, a to je dostupnost zdrave hrane po pristupačnim cijenama, ali i smanjenje ugljičnog otiska, koja se strategija preporučuje EU poljoprivrednicima?

Komisija čvrsto podupire europske poljoprivrednike koji održavaju sigurnost opskrbe hranom u EU i koji su na prvoj liniji našeg djelovanja u području klime i okoliša. Fokus je svakako na uvođenju praksi održive poljoprivrede kao što su precizna poljoprivreda, agroekološke metode te smanjenje upotrebe kemijskih sredstava. Promovira se korištenje obnovljivih izvora energije i efikasnije upravljanje resursima. Važan dio strategije je diversifikacija usjeva i očuvanje bioraznolikosti, što može povećati otpornost poljoprivrednih sustava na klimatske promjene.

No poljoprivrednici u EU-u suočavaju se s izazovima u pogledu potpune usklađenosti s nekim standardima korisnima za okoliš i klimu. Komisija zato radi na kreiranju veće fleksibilnosti za poljoprivrednike i nacionalne uprave kako bi svi ekološki zahtjevi EU bili kompatibilniji sa stvarnim uvjetima u poljoprivredi. Sve su ove mjere pažljivo prilagođene kako bismo zadržali okolišne ambicije. Naravno, kako bismo zdravu i sigurnu proizvodnju hrane omogućili i budućim generacijama.

Kada kupujemo voće i povrće u trgovinama, dobivamo više plastike u smeću nego kada kupujemo neke prerađene artikle. Hoće li se krenuti u smjeru donošenja novih uredbi na području Europe, koje će već težiti smanjenju proizvodnje plastike?

Više od 80 % morskog otpada čini plastika. Plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama u EU-u i diljem svijeta. Ostaci plastike nalaze se u morskim vrstama poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u ljudskom prehrambenom lancu. Plastika je prikladan materijal koji se puno koristi, no potrebno ju je ponovno upotrebljavati i reciklirati. Kad se odbacuje u okoliš, gospodarski učinak plastike ne uključuje samo izgubljenu gospodarsku vrijednost materijala, već i troškove čišćenja i gubitke za turizam, ribarstvo i pomorski promet. Europska unija zato je poduzela mjere protiv onečišćenja plastikom pa je već na snazi Direktiva o jednokratnoj plastici: od 2021. plastične ploče, pribor za jelo, slamke, štapići za balone i štapići za uši za jednokratnu uporabu ne smiju se stavljati na tržišta država članica EU. Ista se mjera primjenjuje na čaše, spremnike za hranu i napitke izrađene od ekspandiranog polistirena i sve proizvode izrađene od razgradive plastike.

Europska komisija krajem 2023. predložila je mjere za sprečavanje onečišćenja mikroplastikom zbog nenamjernog ispuštanja plastičnih peleta, kojih se zbog lošeg rukovanja u lancu opskrbe ispusti do 184 tisuće tona godišnje. Ne prestajemo raditi na smanjenju zdravstvenih rizika za ljude, očuvanju ekosustava, čistim rijekama i oceanima bez plastike.

U mandatu od 2019. do 2024., što se učinilo za postizanje klimatske neutralnosti kontinenta?

Na samom početku mandata inicirali smo europski zeleni plan kako bismo razvili novi model rasta temeljen na čistom i kružnom gospodarstvu. Uspostavili smo okvir za smanjenje emisija stakleničkih plinova do kraja ovog desetljeća za najmanje 55 % u odnosu na 1990. Povećali smo ulaganja na razini EU, uspostavili čvrst okvir za održivo financiranje i postali najveći izdavatelj zelenih obveznica u svijetu.

Pokazali smo da je moguć gospodarski rast bez rasta emisija: od 1990. emisije stakleničkih plinova smanjene su za 32,5 %, a gospodarstvo je pritom naraslo za gotovo 70 %. Potaknuli smo i razvoj inovativnih tehnologija potrebnih za smanjenje emisija. Uredbom o industriji s nultom neto stopom emisija ubrzat ćemo postupke izdavanja dozvola za proizvodnju čistih tehnologija i tvrtkama u Europi pomoći u zelenoj tranziciji, a da pritom ostanu konkurentne. Osnovali smo i Fond za pravednu tranziciju i Socijalni fond za klimatsku politiku kako bismo pomogli najranjivijim skupinama građana Unije kojima je prilagodba najteža.

U četvrtom kvartalu 2023. emisije stakleničkih plinova smanjene su u čak 22 države članice EU u odnosu na isto razdoblje u 2022. U 11 država članica, uključujući Hrvatsku, smanjena je emisija CO2, dok je istovremeno rastao BDP.

Europa je na dobrom putu da ostvari sve svoje ambiciozne klimatske ciljeve.

Na što se odnosi RePowerEU? Koliko je u ovome trenutku Europa energetski neovisna?

Energetska politika jedan je od glavnih prioriteta ove Komisije i središnji dio našeg odgovora na energetsku krizu izazvanu ruskom agresijom na Ukrajinu. Dvije je godine otkad je Komisija predložila plan REPowerEU kako bismo okončali ovisnost o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. RePowerEU usmjeren je na smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i ubrzavanje prelaska na čistu energiju. On uključuje diversifikaciju opskrbe energijom, povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije, poboljšanje energetske učinkovitosti i ubrzanje razvoja novih, čistih tehnologija za proizvodnju energije. Hrvatski plan oporavka i otpornosti „težak“ 10 milijardi eura obuhvaća i poglavlje REPowerEU koje iznosi čak 2,9 milijardi eura, a obuhvaća mjere uštede energije, ulaganja u obnovljive izvore te diversifikaciju izvora energije.

Uslijed klimatskih promjena, izvori energije postaju nam ključni, za grijanje, za hlađenje, ali i za proizvodnju. Koji izvori energije za Europu predstavljaju odličan potencijal i što bi mogao biti uzlazni trend u proizvodnji održive energije?

U 2022. su obnovljivi izvori energije u Europi činili 22,5 % potrošnje energije. Energija iz obnovljivih izvora i čista energija ključne su kako bismo postigli klimatsku neutralnost do 2050., uz istodobno osiguravanje stabilne opskrbe po pristupačnim cijenama. Europa ima znatan dodatni potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije, posebno vjetroelektrana, solarnih panela, hidroenergije i biomase. Solarne ploče na krovovima, električne automobile i vjetroturbine sve ćete češće vidjeti diljem EU-a, ali i Hrvatske. Prelazak na čistu energiju i energiju iz obnovljivih izvora mora se ubrzati i –tako preobraziti neke ključne sektore, uključujući, primjerice, promet. Brojke mogu potkrijepiti ovaj uzlazni smjer, osobito kad govorimo o prometu. Prema podacima Europske agencije za okoliš, udio energije iz obnovljivih izvora u prometu EU-a povećao se s 2 % u 2005. na gotovo 9 % u 2022. To znači da su države članice EU-a zajednički uspjele ostvariti cilj od 10 % energije iz obnovljivih izvora u prometnom sektoru do 2020.

Uzlazni trend u proizvodnji održive energije svakako uključuje razvoj i integraciju tehnologija za skladištenje energije kao što su baterije i vodikove tehnologije, te povećanje energetske učinkovitosti kroz pametne mreže i digitalizaciju energetskog sektora. Cilj je europskog zelenog plana i njegovih političkih inicijativa, uključujući RePowerEU, sve ove prilagodbe olakšati, ubrzati.

Što možemo očekivati od sljedećeg mandata EU Komisije?

Prošlo ljeto, dosad najtoplije zabilježeno u Europi, bilo je moćan podsjetnik na pogubnost klimatskih promjena: vidjeli smo šumske požare, razorne poplave, kaos i smrt koje za sobom ostavljaju ekstremni vremenski uvjeti u cijeloj Uniji. Europski zeleni plan odgovor je Europske komisije na povijesni poziv da zaštitimo naš planet. Aktualni mandat ova je Komisija započela Zakonom o klimi i određivanjem ambicioznog cilja klimatske neutralnosti do 2050. U međuvremenu smo postigli da klimatski program postane gospodarski, što je poslužilo kao jasna orijentacija za europska ulaganja i inovacije.

U idućem mandatu Europske komisije radit ćemo na provedbi brojnih međusektorskih zakona iz ovog mandata važnih za klimatsku, ali i industrijsku budućnost našeg kontinenta. Nastavit ćemo poticati održivost u svim sektorima, uključujući poljoprivredu, industriju, transport i energetiku. Sve to kako bismo osigurali zelenu i održivu budućnost za sve građane – i za naše buduće generacije.

 

­­­­­­­

PHOTOS BY: Green.hr / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.