Nositi titulu najveće prehrambene kompanije u svijetu velika je odgovornost, pogotovo danas kada se naglasak stavlja na održivost. Od nabavke sirovina, proizvodnje, logistike kompnije pa do prodaje proizvoda, važno je imati strategiju koja će osigurati što niži ugljični otisak tijekom poslovanja. Nestlé, kao uspješna tvrtka, u svojim strategijama poslovanja veliku pažnju posvećuje upravo održivim praksama, a ulaže i velik napor u osvještavanje javnosti vezano uz jednu od gorućih ekoloških tema – otpad od hrane.

Da bismo doznali kako ovaj prehrambeni gigant uspijeva sve ove godine biti i među prvim kompanijama koje u svome poslovanju uspješno provode i održiveprakse, razgovarali smo s Neli Angelovom, voditeljicom marketinških i korporativnih komunikacija u Nestléu.

Za početak, možete li nam ispričati nešto o sebi i kako izgleda jedan vaš radni dan unutar kompanije Nestlé?

Unatrag pet godina vodim marketinške i korporativne komunikacije kompanije Nestlé za niz zemalja – Bugarsku, Rumunjsku, Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Poprilično složeni opseg zemalja čijim se komunikacijama bavim zahtijeva vrhunsku radnu disciplinu i učinkovit način razmišljanja, ali neizmjerno pozitivno utječe na osobni razvoj s više aspekata.

U kompaniji radim već 31 godinu i teško bih mogla sažeti jedan radni dan u nekoliko rečenica, no mogu pokušati. Ukratko, opisala bih ga kao vrlo dinamičnog, nikad nije dosadno. Opseg aktivnosti kojima se bavim je šarolik, ali najvažnije od svega sve to obogaćuje moju karijeru, ispunjava me i doprinosi osobnom zadovoljstvu.

Mnoge kompanije govore kako svake godine na nove načine optimiziraju svoje poslovanje, da bi bile održivije i pozitivno utjecale na prirodu oko nas – kako to radi Nestlé? 

Mi ne samo da govorimo i osvještavamo zajednicu o održivosti, već održivo i poslujemo. Biti najveća prehrambena kompanija na svijetu je privilegija, ali je i odgovornost mnogo veća kad u praksi provodite održivi model poslovanja.

Pozitivan utjecaj na prirodu iz naše perspektive ide u dva smjera – potrebno je smanjiti one aktivnosti koje negativno utječu na poslovanje, uključujući cijeli logistički sustav, vrste materijala korištenih u proizvodnji te povećati neke druge, poput pošumljavanja, vođenja lokalne zajednice na putu do održivosti putem edukativnih inicijativa i sl.  – sve s ciljem kako bismo poduzeli neke konkretne akcije za boljitak našeg planeta.

Mislite li da je uistinu moguće da najveća prehrambena kompanija na svijetu svoje poslovanje zove održivim?

Velike tvrtke imaju velike resurse različitih kategorija i trebale bi biti pozitivan primjer i mjerilo drugima. Stvaranje Institute of Packaging Science jasan je primjer koliko ozbiljno shvaćamo temu ambalažnih materijala i naše namjere korištenja preformuliranih, prirodnih materijala za ambalažu proizvoda koje naši potrošači kupuju. Ovaj institut otvara vrata različitim dionicima – lokalnim institucijama, vlastima, medijima, a svrha mu je transparentnost i upoznavanje s ključnim predstavnicima država o važnosti teme i spremnosti kompanija da budu partneri na ovom putu do održivosti. Mi smo je pokazali kad smo Parku prirode Lonjsko polje dali svojevrsnu podršku u obliku sadnica hrasta – vjerujemo da ćemo jednog dana vidjeti velika stabla i divnu šumu koja će biti naš pozitivan ekološki otisak u Hrvatskoj.

Javnost, odnosno potrošači često ne vide što je iza kulisa – recite nam koja su pitanja održivosti najizazovnija za Nestlé?

Izazovi s kojima se susrećemo najčešće se odnose na brzinu implementacije praksi održivosti. U ovome procesu nismo sami, povezani smo s mnogim dionicima – poslovnim ili javnim, kako bismo postigli krajnji cilj. Svi koji sudjeluju u tom procesu moraju biti na istoj strani, jednako pripremljeni i spremni djelovati, za što je potrebno vremena. Moramo imati više međusobnog razumijevanja i pronaći jednako dobre I kvalitetne dobavljače koji, kao i Nestlé, imaju na umu održivost. Vidimo da naši partneri imaju želju mijenjati trenutnu situaciju, što znači da postoji put za pozitivne promjene u budućnosti.

Kako se nosite s nepovjerenjem ljudi u korporativni sektor – uglavnom multinacionalne tvrtke i lidere u industriji poput vas? Hoće li to utjecati na vaše putovanje do održivosti?

Naše korporativne vrijednosti temelje se na međusobnom poštovanju i prihvaćanju različitih stajališta. Kako bismo se uskladili oko  zajedničkih vrijednosti i pogleda moramo otvoreno razgovarati, raspravljati i educirati se – to su glavni postulati naše interne komunikacije, bez obzira na temu. Održivost je svakako u središtu ove otvorene rasprave, pogotovo kad govorimo o smjeru u kojem kompanija želi ići i zašto te kako Nestlé utječe na okoliš i zajednicu oko sebe. Puno ulažemo u obrazovanje naših zaposlenika, posebno na temu održivosti, a važnu ulogu na tom putovanju imaju webinari posvećeni različitim temama – među njima su regenerativna poljoprivreda, zelena energija, plastika… Istinski vjerujemo da promjena kreće od nas, iz kompanije i da se ti napori naposljetku isplate i nagrađuju.

Koji su dugoročni planovi kompanije Nestlé, kad je u pitanju održivije i zelenije poslovanje?

Održivost je ugrađena u naš način poslovanja. Od početne točke, odnosno suradnje s lokalnim poljoprivrednicima i izvorima sirovina za proizvodnju (npr. 100% odgovorni izvori kakaa i kave), preko logističkog sustava (npr. putem optimiziranog načina organizacije paleta ili korištenja vozila na bioplin), pa sve do proizvodnog procesa (npr. korištenje zelene energije, optimizacije potrošnje vode). Iz perspektive potrošača ključni su proizvodi koje nudimo i pakiranja u kojima dolaze. Zato smo lansirali liniju proizvoda biljnog podrijetla Garden Gourmet i nastavit ćemo se razvijati u tom smjeru.

Nedavno je počela peta sezona #BirajZeleno edukativne inicijative, koja za cilj ima osvještavanje i aktiviranje hrvatskih građana kada su u pitanju ekološki izazovi. Kako se razvijala ova edukativna inicijativa i zašto ste se fokusirali na temu otpada od hrane?

#BirajZeleno je prije nekoliko godina započela kao edukativna inicijativa o održivosti, a njeno prvo izdanje bilo je usmjereno na očuvanje voda. Fokus na temu otpada od hrane došao je prirodno, promatrajući ekonomsku, društvenu i održivu dimenziju kad je u pitanju hrana, a potencijal za pozitivno utjecanje na lokalnu zajednicu bio je velik. Postupno je inicijativa evoluirala – od pokretanja ove teme, do isticanja podataka koji tvrde da je otpad od hrane jedan od najvećih proizvođača emisija CO₂, preko uključivanja mreže partnera koji su obogatili naš rad, došli smo do ovogodišnjeg izdanja inicijative. U ovogodišnju inicijativu uključio se i Centar za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj te smo se fokusirali na društveni aspekt održivosti, prvenstveno na edukaciju korisnika Centra koji se školuju za kuhare.

Kroz edukativne radionice pod vodstvom chefa Maria Mandarića, ambasadora pete sezone #BirajZeleno, učenici završnih razreda kulinarskog smjera naučit će kako planirati obroke i namirnice da bi se sve maksimalno iskoristilo, ukusne i nutritivne obroke od ostataka hrane, kako smanjiti otpad od hrane, što je zero food waste filozofija. Nestlé u Hrvatskoj odabrao je ključnu temu održivosti na koju će se usredotočiti, posvetio joj je resurse, ali bez čitave mreže partnera teško da bismo ove godine postigli ovako pozitivan utjecaj na hrvatske građane.

Jeste li primijetili razliku kod građana pojedinih zemalja u Adriatic regiji, kad su u pitanju prioriteti i interesi oko ekoloških tema?

Građani susjednih zemalja pod utjecajem su različitih „održivosti“ i osjetljivi su te daju prednost različitim temama održivosti. To uvelike ovisi o lokalnim propisima zemlje, infrastrukturi poput lokalnih sustava recikliranja te razini aktivnosti nevladinih i poslovnih organizacija. Faktore od utjecaja dijelim u dvije skupine – stvarnost s kojom se ne nosimo tako dobro kao što se to očekuje (npr. loše gospodarenje otpadom) i teme koje lokalne organizacije (bilo javne ili privatne) aktivno preuzimaju kako bi o njima proširile riječ i podigle osviještenost.

Koje su neke od najučinkovitijih strategija za poticanje zaposlenika na usvajanje održivijih praksi?

Kao u svakom odnosu u životu, da bismo uspjeli važno je ne samo uzimati, nego i davati. Željeli bismo uključiti naše zaposlenike u aktivnosti kojima potičemo održive odluke i ponašanje, ali moramo im dati priliku da ih prakticiraju. Osiguravanje osnova poput kanti za odvojeno prikupljanje otpada ili opremanje naših kutaka za kavu staklenim i keramičkim čašama i šalicama umjesto plastičnih, osnovni su koraci kojima dajemo dobar primjer, a s vremenom ih nadograđujemo.

Što smatrate najvažnijim elementima koje treba uzeti u obzir pri izradi strategije održivog poslovanja, pogotovo u prehrambenoj industriji?

U tom slučaju, vjerujem da u obzir moramo uzeti osjećaj odgovornosti, koji je ne samo poslovna već i životna vrijednost. Odgovornost imamo i prema budućnosti i zdravlju ljudi jer je poprilično lako proizvesti ukusnu hranu, ali veći je izazov stvoriti nešto što dugoročno održivo za ljudsku dobrobit, dobro za prirodu i bez negativnog utjecaja.

Kod bacanja hrane, mislite li da ljudi previše kupuju ili da ne znaju iskoristiti namirnice koje im ostanu?

Podaci pokazuju da je nakon pandemije i svih ekonomskih posljedica koje je ostavila na lokalnu zajednicu, kupovina hrvatskih građana postala promišljenija, fokusiranija i vođena potencijalnim uštedama. No, statistika isto tako pokazuje da se trećina proizvedene hrane baci. Dakle, usprkos jasnoj svijesti o ekonomskoj i društvenoj strani rasipanja hrane, još puno toga treba učiniti kako bi se pozitivno utjecalo na promjenu ponašanja ljudi, kad je riječ o otpadu od hrane.

Razlikuju li se naši potrošači, što se tiče navika kupovnja i bacanja hrane, od potrošača u drugim zemljama gdje vaša tvrtka posluje?

Vrlo su male razlike između zemalja Adriatic HUB-a, kada su u pitanju potrošačke navike naših kupaca. Vidimo ih u vrsti trgovine u kojoj ljudi obavljaju kupovinu i učestalosti posjećivanja koji utječu količinu proizvoda koji se naposljetku nađu u njihovoj košarici. Nažalost, svim tim zemljama zajedničko je bacanje velikih količina hrane, prvenstveno proizvoda poput svježeg voća, povrća i kruha.

Budući da ste uključeni u održive strategije i upoznati ste s problematikom otpada od hrane, vjerojatno se u vlastitu kućanstvu trudite iskoristiti sve što preostane od obroka. Imate li neke tips&tricks, odnosno neke svoje metode koje bi mogli i drugi implementirati u svoje životne navike?

Kao kupac, naučila sam se disciplinirati i manje sam impulzivna kad je u pitanju sastavljanje popisa za kupovinu. Što se kuhanja tiče, otkrila sam i zavoljela mnogo recepata koji sadrže različite vrste sireva. Vjerujem da mnogi od nas kupuju sireve kao suvenire kad su na putovanjima, no često se dogodi da mi ostane mali komadić s kojim ne znam gdje bih. Situacije poput ovih potiču proces istraživanja i učenja kako iskoristiti pojedine ostatke od hrane. Tako je nastao i tzv. Nellyn fondue.

Smatrate li da posebno treba educirati mlade ljude? Imate li kampanje koje su posebno na njih fokusirane i uče ih održivom načinu života?

Naravno! Ako sada ne ulažemo u obrazovanje djece i mladih, kako očekujemo održivo ponašanje i stav tih ljudi u budućnosti? Vodimo se primjerom našeg N4HK (Nestlé for Healthier Kids) programom, čiji je primarni cilj doprinošenje obrazovanju djece do 12 godina starosti o temama uravnotežene prehrane i redovite tjelesne aktivnosti. Evoluirao je prošlih 12 godina, koji primarno ima za cilj doprinijeti obrazovanju djece do 12 godina starosti o temama blage prehrane i tjelesne aktivnosti. Evolucijski, u posljednjih 12 godina i on je poprimio komponente održivosti jer hrana, uravnotežena prehrana i priroda međusobno su povezani.

Koliko vaša tvrtka obraća pozornost na pakiranja, s obzirom na sve veću količinu i plastičnog otpada? Naime, ako govorimo o otpadu, velik dio proizvedene hrane pakiran je u plastičnoj ambalaži.

Proizvodimo i prodajemo hranu, stoga smo se obvezali da će se naša ambalaža moći reciklirati ili ponovno koristiti. Iza ove predanosti stoje različite aktivnosti, no vrijedi ponovno spomenuti pokretanje i otvaranje The Nestlé Institute of Packaging Sciences u Lausannu, Švicarskoj. Njegova je primarna svrha voditi ovu predanost iz perspektive istraživanja i razvoja pakiranja. Da ne ostanemo samo na teoriji i akademskom pristupu, možemo dati nekoliko primjera s hrvatskog tržišta: Smarties® čokoladni draže bomboni mogu se pronaći u papirnatim vrećicama i 100 % su reciklabilni, a u ponudi imamo i NESCAFÉ Classic u reciklabilnom pakiranju koje se možemo ponovno napuniti.