Pohrana omiljenog voća i povrća kako bi dulje trajalo ne samo da donosi ukusnije proizvode, već nam pomaže u sprječavanju rasipanja hrane i uštedi novca, te smanjenju plastike u kuhinji. Zabilježen je vrlo velik porast gadgeta na bazi plastike (čitaj: spremnici u obliku avokada i slično) dizajniranih da “dulje drže svježinu proizvoda”. U stvarnosti ne rade ništa bolje od osnovnih metoda spremanja, zauzimaju prostor u kuhinjskoj ladici za smeće i na kraju će postati samo još jedan komad plastičnog otpada. Ne trebate kupiti ništa posebno da voće i povrće ostane svježe. Iako preporučujemo pamučnu vrećicu, možete koristiti i običnu kuhinjsku krpu, omote od voska, te staklene posude za spremanje (koje ne morate ni kupovati, već možete koristiti staklenke u kojima dobijete razne proizvode).
Način na koji kupujemo hranu se uvelike promijenio s početkom pandemije prošle godine. Neki su išli u trgovinu otprilike svaki drugi dan, dok smo tijekom tog istog razdoblja naučili kupovati u jednom odlasku u nabavu za cijeli tjedan (ako ne i više). Nekima je ovakav način kupnje oduvijek i bio najbolji, pogotovo ako imate vrlo zauzet raspored tijekom tjedna i jedino na slobodan dan imate vremena obaviti shopping. No izazov je bio u tome kako održati svu tu hranu kupljenu za tjedan dana svježom i iskoristiti ju prije nego uvene ili joj prođe rok trajanja.
Dobra strategija za početak je odabrati izdržljive proizvode koji će trajati dulje, birati najsvježije namirnice prilikom kupnje, te naučiti kako ih pravilno (i kreativno) čuvati za maksimalni vijek trajanja. Zatim, provjerite koje voće i povrće trebate a koje ne biste trebali držati u hladnjaku, te na kraju, pročitajte naše savjete kako održati svoje namirnice što dulje svježima.
Držite namirnice suhima
Malo vlage je dobro za proizvode, ali previše vlago je loše. Nešto vlage održat će namirnice “živahnim”, no previše vlage može potaknuti plijesan ili gljivice. Obavezno temeljito osušite sve što operete prije nego što odložite. No postoji i nekoliko iznimaka od ovog pravila: mladi luk voli se čuvati uspravno, s korijenjem dolje, u vodi pri sobnoj temperaturi i tako će rasti zauvijek sve dok svako malo osvježavate vodu. Šparoge su više poput buketa svježeg cvijeća; obrežite krajeve, stavite u čašu vode i stavite u hladnjak dok ne budu spremne za upotrebu. Čuvanje cijele mrkve u pokrivenom spremniku s vodom održat će je svježom i čvrstom, a isto vrijedi i za prepolovljene stabljike celera. Mijenjajte vodu svaka dva ili tri dana.
Dajte svima malo prostora za disanje
Ako idete u trgovinu samo jednom tjedno, vrlo vjerojatno je da će vam hladnjak biti natrpan. Ali potrudite se da ne nagurate svoje voće i povrće u ladice frižidera, jer ono poput svih nas, također treba malo osobnog prostora. Taj prostor omogućuje hladnjaku učinkovitiji rad sa zrakom koji cirkulira oko proizvoda, vlaga isparava i javni neprijatelj broj jedan poznat kao plijesan, drži se podalje. Također ćete moći bolje vidjeti i koristiti ono što imate.
Zamotajte svoje bilje
Pohranjivanje bilja zahtijeva vrijeme za sebe, strpljivost i nježnost. Započnite uklanjanjem svih vrpci i gumica kojima je bilje možda omotano. Ako su vaše biljke vrlo prljave, prvo ih operite (u suprotnom razmislite o pranju dok ih koristite kako biste unijeli što manje dodatne vlage). Da biste ih osušili, koristite na primjer okretač salate ili zamotajte između dva sloja čiste i suhe krpe. Svoje bilje zatim nježno zapakirajte u krpu, te pohranite u višekratnu posudu ili vrećicu za spremanje hrane. Osim ovog načina, bilje možete otrgnuti na komadiće i zajedno s maslinovim uljem zamrznuti u posudi za pravljenje leda.
Izolirajte plinovite proizvode
Neko voće i povrće, poput jabuka, zrelih banana, krušaka i krumpira, stvara plin nazvan etilen koji ubrzava proces zrenja drugog voća i povrća. Iz tog razloga, ako želite da vam neka namirnica sazre čim prije, stavite ju među jabuke. Ali ako pokušavate produljiti životni vijek, držite sve što dalje jedno od drugoga. To znači da omogućite bananama da imaju svoje mjesto, ne skladištite krumpir i luk zajedno, a jabuke držite u drugom određenom dijelu hladnjaka.
Premjestite zrelo voće u hladnjak
Neko voće želite čuvati na sobnoj temperaturi kako bi moglo sazreti kao na primjer avokado, ananas, ili mango. Ali kad sazre, premjestite ga ravno u hladnjak kako bi mogli zaustaviti odnosno usporiti proces zrenja. Ovo je naravno samo kratkoročno rješenje, ipak će na kraju sve sazreti, ali ćete makar dobiti dodatna dva ili tri dana s vašim savršeno zrelim avokadom.
Zamrznite
Želite li stvarno pritisnuti stanku u životu svojih namirnica, ubacite ih u zamrzivač. Prije toga pustite da voće dosegne željenu fazu zrelosti, a zatim ga ogulite i po potrebi narežite na komade te zamrznite u jednom sloju na pladnju dok ne postane čvrsto. Smrznute komade razdvojite i spremite u svoju višekratnu posudu ili vrećicu te čuvajte u zamrzivaču do tri mjeseca. Većinu povrća bilo bi dobro prvo nasjeckati i blanširati prije smrzavanja i imajte na umu da se sve ne smrzava jednako dobro.
Držite limune i đumbir u hladnjaku
Znate sve one fotografije svježih limuna i naranči u predivnoj zdjeli na kuhinjskom šanku? Izgleda lijepo, ali realno, nije dobra ideja i ti limuni vrlo vjerojatno neće dugo potrajati. Vaši citrusi će biti najsretniji ako ih držite u hladnjaku, te će tako trajati puno dulje, biti sočni, čvrsti i neće se smežurati. Isto vrijedi i za đumbir i svježi korijen kurkume, ako ga imate.
Što je mekanije, iskoristite ranije
Napravite plan pripreme jela na temelju toga koji proizvodi imaju najkraći životni vijek. Dajte prednost salatama, špinatu i drugom mekanom povrću, zatim krastavcima, paprici, cherry rajčici, brokuli i cvjetači. Krumpir i batat, kupus, mrkvu, komorač i zelje iskoristite zadnje.
Naučite koji je najhladniji dio hladnjaka
Obično je stražnji dio hladnjaka sklon temperaturnim promjenama pa čak i zamrzavanju namirnica, stoga pazite da najosjetljivije namirnice držite podalje od tog dijela kako biste izbjegli smrznutu pa odmrznutu, primjerice, salatu koja nakon tog procesa izgleda prilično loše.
