sri-lanka-KSa66AYiqnk-unsplash-scaled

Idući put kad kupujete namirnice, dajte priliku voću i povrću nesavršenog izgleda

GREEN_300_listici_sredina

Ako je ružno ne znači da je pokvareno

Kada kupujemo namirnice u prvom redu voće i povrće uvijek težimo ka tome da ono izgleda lijepo. Time se zadnjih nekoliko godina u svijetu ustalio termin ugly food, odnosno ružna hrana koja zbog svoje nesavršenosti završi na otpadu. Možda je pravo vrijeme da ružnom voću i povrću damo priliku.

Koliko često ste se našli u situaciji da u trgovini ili na tržnici birate isključivo namirnice koje izgledaju lijepo? Pojavom lanaca trgovina koje se prostiru i na nekoliko stotina kvadratnih metara gdje je svaka stvar na svome mjestu naše se oko razmazilo i naučilo na lijepo. Na odjelu voća i povrća prebiremo odabranu namirnicu, provjeravamo je iz svakog ugla ne bi li ona bila najljepša i najsjajnija. Tek tada može u košaricu. Jer svaka mana na jabuci ili tikvici se broji. Ružna hrana ili kako se ustalio engleski naziv “ugly food” nije ništa drugo već hrana koja zbog nesavršenog izgleda neće biti prodana.

I tako se već godinama u svijetu dnevno bacaju tone hrane koja nije prodana jer izgleda ružno. Prema američkom ministarstvu poljoprivrede čak oko 40 posto namirnica iz trgovačkih lanaca odlazi na otpad. Naravno da su neke namirnice više pokvarljive od onih drugih i da voće i povrće vrlo lako istrune, no često zbog “kozmetičkih nesavršenosti” namirnice su bačene bez da im se uopće pružila prilika da budu kupljene i iskorištene. Postavlja se pitanje, znači li to da primjerice, voće i povrće koje već imamo kod kuće i na sebi ima sitne nepravilnosti automatski bacamo u smeće ili ga ipak iskoristimo za objed? Najčešće bi odgovor bio ovo drugo, no zašto onda iznova tragamo za najljepšim voćem u trgovini?!

Matt Homewood je danski influencer i aktivist koji je za svoj rad primio i Nobelovu nagradu na svojoj Instagram stranici pratitelje svakodnevno osvještavaj o ovom globalnom problemu. Nedavno je biciklom obilazio kontejnere u blizini trgovačkih centara u Kopenhagenu i u svega jednom popodnevu skupio više kilograma šparoga, jagoda, avokada, jabuka i drugih i dalje svježih namirnica, a da ne pričamo o količini drugih zapakiranih artikala. “Odlučio sam se baviti svojom zemljom koja je na glasu kao održiva. Podaci koji nisu dio službene studije navode da 2.790 danskih supermarketa baci 96.000.000 kilograma hrane godišnje što je 230.400.000 obroka. Budući da su mediji toliko usredotočeni na kompostiranje, vrijedi napomenuti da danski građanin godišnje baci 48 kilograma hrane. Dakle, po osobi, supermarket je 800 puta rastrošniji od prosječnog Danca”, ističe ovaj aktivist.

“U posljednje dvije godine shvatio sam da, iako je globalno bacanje hrane složeno pitanje, s tim se problemom suočavamo neracionalno. Dok ključni izvještaji, poput Indeksa otpada hrane iz Programa Ujedinjenih naroda za okoliš za 2021. godinu, navode supermarkete kao dio problema, većina krivica leži i na potrošačima”, dodaje Homewood za strane medije. Činjenica je da smo svi zajedno postali razmaženi ponudom, cjenovnim akcijama pa nam bude nekako logičnije da radije kupimo “lijepo” voće ili povrće koje je k tome i na dnevnoj ponudi, nego da obratimo pozornost na “ružnu” mrkvu na dnu police.

Možda je vrijeme da nas trenutne promjene s kojima se planet sukobljava potaknu da počinjemo drugačije razmišljati sljedeći put kad dođemo u trgovinu i da možda u košaricu stavimo voće i povrće koje se često u lokalnim dućanima oslovljavalo kao hrana za otpis jer i od nje ručak može biti ukusan, zdrav i ekološki odgovoran.

PHOTOS BY: Unsplash, Instagram / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.