jon-tyson-nzUTgSH3gfo-unsplash (1)

Htjeli vi vjerovati ili ne, ali klimatska kriza je ovdje i već ubija ljude!

GREEN_300_listici_sredina

M.B.

Nije šala

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Do sada je stotine ljudi umrlo na rekordnim temperaturama koje trenutno pogađaju Sjevernu Ameriku. Još stotine ljudi poginulo je u poplavama u Njemačkoj. Ovo je šokantno, ali nažalost, nije iznenađujuće. Klimatske promjene odnose živote, a broj žrtava mogao bi biti sve veći.

Utjecaj planeta koji se brzo zagrijava gori je nego što je ikada bio, a ljudi danas pate. Ovog ljeta, neviđene visoke temperature na Bliskom istoku, u južnoj Aziji, Rusiji, istočnoj Europi i Sjevernoj Americi dovele su do bolesti širom svijeta i smrti ljudi diljem svijeta. U Islamabadu je najmanje 20 školaraca hospitalizirano zbog ekstremno vrućeg vremena, dok je u Portlandu u Oregonu gradska hitna služba postala “preopterećena” pacijentima koji se nisu osjećali dobro zbog visokih temperatura prošlog tjedna. Oko trećine svih smrtnih slučajeva povezanih s toplinom u svijetu pripisuje se globalnom zagrijavanju uzrokovanom ljudima. No, visoke temperature ne utječu jednako na sve. Rastuće siromaštvo u mnogim dijelovima svijeta, pogoršano pandemijom COVID-19, znači da će dodatnih 50 milijuna ljudi vjerojatno doživjeti velike vrućine bez pristupa ventilatorima ili klima uređajima.

Klimatska kriza u osnovi je nepravedna. Ljudi i mjesta koja su najviše pogođena višim temperaturama i ekstremnim vremenskim uvjetima učinili su najmanje da to uzrokuju. Prosječna osoba u podsaharskoj Africi odgovorna je za oko dvadesetinu emisija nekoga iz SAD-a, no ovog su ožujka stručnjaci izvijestili da ekstremni klimatski događaji u istočnoj Africi već potiču širenje bolesti poput kolere, denga groznice , malarija i chikungunya. Očekuje se i povećanje izbijanja ebole. Klimatske katastrofe također mogu dovesti do dugoročnih poteškoća u mentalnom zdravlju, poput Taclobana na Filipinima, gdje su liječnici zabilježili sve veće slučajeve posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije u godinama nakon tajfuna Haiyan 2013.

Najbogatiji u svakom društvu odgovorniji su za masovno onečišćenje od svih ostalih, a globalno najbogatijih 10% odgovorno je za gotovo polovicu porasta emisija. Nastavak sagorijevanja fosilnih goriva ne samo da kuha planetu, već i truje zrak koji udišemo. U Indoneziji je prošlogodišnja studija pokazala da je samo zagađenje zraka iz pogona na ugljen odgovorno za procjenu 2.500 smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem zraka u Jakarti, kao i za zdravstvene učinke poput respiratornih bolesti, prijevremenih poroda i dijabetesa. Globalno, oko 1 od 5 smrtnih slučajeva svake godine posljedica je udisanja zraka zagađenog izgaranjem fosilnih goriva.

Svi ti utjecaji na ljudsko zdravlje i dobrobit događaju se pri zagrijavanju od oko 1,2 ° C od predindustrijskog doba, a trenutno smo na putu za zagrijavanje od 3 ° C do kraja ovog stoljeća. Sada nam je potrebna hitna i radikalno pravedna akcija. Na globalnoj razini to znači da zemlje s visokim emisijama moraju smanjiti svoje emisije za više od 50% do 2030. i prenijeti još uvijek neisplaćenih 100 milijardi dolara godišnje obećanih zemljama u razvoju kako bi im pomogle u suočavanju s posljedicama klime. Ulaganja u nove projekte fosilnih goriva moraju se odmah zaustaviti, a energija ugljena mora se brzo ukinuti. Ono što je najvažnije, neviđene milijarde dolara državnih poticaja za oporavak od pandemije moraju se odlučno uložiti za stvaranje zelenih i pravednih društava posvuda. Kako istraživanja C40 pokazuju da će zeleni i pošteni oporavak brže otvoriti nova radna mjesta, a bez toga ne možemo postići brzo i veliko smanjenje emisija nužno za sprječavanje klimatskih katastrofa.

To je to – ovo je trenutak od kada svaka odluka mora pomoći smanjiti emisije i smanjiti nejednakost. Kako kaže glavni tajnik Ujedinjenih naroda, mi smo na rubu ponora pa naš sljedeći korak mora biti u pravom smjeru. Budući da dom više od polovice svjetskog stanovništva, gradovi, poduzimaju veliku ulogu u smanjenju emisija. Do danas je najmanje 700 gradonačelnika u 53 zemlje opredijeljeno da prepolove svoje emisije do 2030. Osim što smanjuje emisije, djelovanje na gradskoj razini može izravno zaštititi ljude od utjecaja toplijeg svijeta. Grad gradi otpornost poboljšanim gospodarenjem vodom i otpadom te proširenjem zelene infrastrukture za hlađenje, svjež zrak i rekreaciju. Aktivisti mladih, zajedno s ostatkom civilnog društva, moraju nastaviti s pritiskom na vlade na svim razinama da se prema krizi odnose prema hitnosti koju zahtijeva. Ono što radimo u sljedećih šest mjeseci moglo bi itekako odrediti svu našu budućnost.

PHOTOS BY: Green.hr / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.