jon-tyson-nzUTgSH3gfo-unsplash (1)

Htjeli vi vjerovati ili ne, ali klimatska kriza je ovdje i već ubija ljude!

GREEN_300_listici_sredina

M.B.

Nije šala

Do sada je stotine ljudi umrlo na rekordnim temperaturama koje trenutno pogađaju Sjevernu Ameriku. Još stotine ljudi poginulo je u poplavama u Njemačkoj. Ovo je šokantno, ali nažalost, nije iznenađujuće. Klimatske promjene odnose živote, a broj žrtava mogao bi biti sve veći.

Utjecaj planeta koji se brzo zagrijava gori je nego što je ikada bio, a ljudi danas pate. Ovog ljeta, neviđene visoke temperature na Bliskom istoku, u južnoj Aziji, Rusiji, istočnoj Europi i Sjevernoj Americi dovele su do bolesti širom svijeta i smrti ljudi diljem svijeta. U Islamabadu je najmanje 20 školaraca hospitalizirano zbog ekstremno vrućeg vremena, dok je u Portlandu u Oregonu gradska hitna služba postala “preopterećena” pacijentima koji se nisu osjećali dobro zbog visokih temperatura prošlog tjedna. Oko trećine svih smrtnih slučajeva povezanih s toplinom u svijetu pripisuje se globalnom zagrijavanju uzrokovanom ljudima. No, visoke temperature ne utječu jednako na sve. Rastuće siromaštvo u mnogim dijelovima svijeta, pogoršano pandemijom COVID-19, znači da će dodatnih 50 milijuna ljudi vjerojatno doživjeti velike vrućine bez pristupa ventilatorima ili klima uređajima.

Klimatska kriza u osnovi je nepravedna. Ljudi i mjesta koja su najviše pogođena višim temperaturama i ekstremnim vremenskim uvjetima učinili su najmanje da to uzrokuju. Prosječna osoba u podsaharskoj Africi odgovorna je za oko dvadesetinu emisija nekoga iz SAD-a, no ovog su ožujka stručnjaci izvijestili da ekstremni klimatski događaji u istočnoj Africi već potiču širenje bolesti poput kolere, denga groznice , malarija i chikungunya. Očekuje se i povećanje izbijanja ebole. Klimatske katastrofe također mogu dovesti do dugoročnih poteškoća u mentalnom zdravlju, poput Taclobana na Filipinima, gdje su liječnici zabilježili sve veće slučajeve posttraumatskog stresnog poremećaja i depresije u godinama nakon tajfuna Haiyan 2013.

Najbogatiji u svakom društvu odgovorniji su za masovno onečišćenje od svih ostalih, a globalno najbogatijih 10% odgovorno je za gotovo polovicu porasta emisija. Nastavak sagorijevanja fosilnih goriva ne samo da kuha planetu, već i truje zrak koji udišemo. U Indoneziji je prošlogodišnja studija pokazala da je samo zagađenje zraka iz pogona na ugljen odgovorno za procjenu 2.500 smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem zraka u Jakarti, kao i za zdravstvene učinke poput respiratornih bolesti, prijevremenih poroda i dijabetesa. Globalno, oko 1 od 5 smrtnih slučajeva svake godine posljedica je udisanja zraka zagađenog izgaranjem fosilnih goriva.

Svi ti utjecaji na ljudsko zdravlje i dobrobit događaju se pri zagrijavanju od oko 1,2 ° C od predindustrijskog doba, a trenutno smo na putu za zagrijavanje od 3 ° C do kraja ovog stoljeća. Sada nam je potrebna hitna i radikalno pravedna akcija. Na globalnoj razini to znači da zemlje s visokim emisijama moraju smanjiti svoje emisije za više od 50% do 2030. i prenijeti još uvijek neisplaćenih 100 milijardi dolara godišnje obećanih zemljama u razvoju kako bi im pomogle u suočavanju s posljedicama klime. Ulaganja u nove projekte fosilnih goriva moraju se odmah zaustaviti, a energija ugljena mora se brzo ukinuti. Ono što je najvažnije, neviđene milijarde dolara državnih poticaja za oporavak od pandemije moraju se odlučno uložiti za stvaranje zelenih i pravednih društava posvuda. Kako istraživanja C40 pokazuju da će zeleni i pošteni oporavak brže otvoriti nova radna mjesta, a bez toga ne možemo postići brzo i veliko smanjenje emisija nužno za sprječavanje klimatskih katastrofa.

To je to – ovo je trenutak od kada svaka odluka mora pomoći smanjiti emisije i smanjiti nejednakost. Kako kaže glavni tajnik Ujedinjenih naroda, mi smo na rubu ponora pa naš sljedeći korak mora biti u pravom smjeru. Budući da dom više od polovice svjetskog stanovništva, gradovi, poduzimaju veliku ulogu u smanjenju emisija. Do danas je najmanje 700 gradonačelnika u 53 zemlje opredijeljeno da prepolove svoje emisije do 2030. Osim što smanjuje emisije, djelovanje na gradskoj razini može izravno zaštititi ljude od utjecaja toplijeg svijeta. Grad gradi otpornost poboljšanim gospodarenjem vodom i otpadom te proširenjem zelene infrastrukture za hlađenje, svjež zrak i rekreaciju. Aktivisti mladih, zajedno s ostatkom civilnog društva, moraju nastaviti s pritiskom na vlade na svim razinama da se prema krizi odnose prema hitnosti koju zahtijeva. Ono što radimo u sljedećih šest mjeseci moglo bi itekako odrediti svu našu budućnost.

PHOTOS BY: Green.hr / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.