Vjerujući da Vlada u Hrvatskoj ne poduzima dovoljno po pitanju klimatskih promjena, inicijativa “Znanstvenici za klimu – Hrvatska” otvorenim se pismom obratila Vladi, Uredu predsjednika, Saborskom odboru za zaštitu okoliša i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Iza poslanog apela stoji 550 hrvatskih znanstvenika svih profila i disciplina, a između ostalog zbog klimatske krize traže proglašenje izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske. Priopćenje i apel hrvatskih znanstvenika prenosimo u cijelosti:

“Povodom izlaska 6. izvješća 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC-a), a s obzirom na klimatske aktivnosti službene RH koje smo više puta ocijenili nedovoljnima (uz određene iznimke), slobodni smo vam uputiti niz pitanja, kategoriziranih prema ključnim porukama tog izvješća. Od svih adresiranih institucija zahtijevamo odgovore u pisanom obliku.
Inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska nastala je na temelju Apela znanstvenika RH za sustavnu klimatsku akciju, kojega je potpisalo preko 550 hrvatskih znanstvenika svih profila i disciplina, koji djeluju u našoj zemlji i inozemstvu. Apel je u siječnju 2020. uručen Vladi RH, Uredu predsjednika, Saboru i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. U skladu s tim Apelom, ali i u skladu s našim temeljnim poimanjem društvene uloge znanstvenika te njihove odgovornosti u usmjeravanju i oblikovanju djelovanja temeljenog na najboljim raspoloživim znanstvenim spoznajama, osjećamo se dužnima upozoriti na krajnju ozbiljnost izvješća IPCC-a te još jednom zahtijevati sustavno i usklađeno djelovanje svih institucija zakonodavne i izvršne vlasti RH, svake u okvirima svojih nadležnosti. Smatramo to dužnošću svih nas, i to ne samo prema našoj zemlji, nego i čovječanstvu u cjelini, osobito prema nadolazećim generacijama.

Priupitali smo vladare Hrvatske što namjeravaju učiniti u skladu s AR6 @IPCC_CH https://t.co/v1Zb8Hykah@DunjaMD @JulijeDomac @sandra_bencic @blaTeabla @N1infoZG @IvanGuettler @vijestihr @hrtvijesti @DHMZ_HR @HRenertrans @DOOR_hr @EKOvjesnik @mozemoHR @Lil2410 @KrunoslavU

— Znanstvenici za klimu (@ZKlimu) August 16, 2021

Zabrinutost zbog posljedica klimatskih promjena

Potaknuti izvještajima Međunarodnog panela za klimatske promjene, osobito zadnjeg, objavljenog u studenom 2018., odredbama Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Rezolucijom Europskog parlamenta o proglašenju klimatskog izvanrednog stanja na razini cijele Europske unije, upozorenjem koje je potpisalo preko 11.000 znanstvenika, među kojima i 19 znanstvenika iz Republike Hrvatske, vrlo odlučnim politikama ublažavanja klimatskih promjena, kao i prilagođavanja klimatskim promjenama, koje se provode u brojnim državama članicama EU-a, ali i globalno, globalnim klimatskim pokretom, utjelovljenom u nebrojenim inicijativama, udrugama i akcijama, a osobito međunarodnim kampanjama srednjoškolaca, kao što su School Strike for Climate, Fridays for Future i drugima, od kojih su neki zaživjeli i u Republici Hrvatskoj, pozivamo vas da se zajedničkim snagama suočimo s klimatskom krizom. Kao znanstvenici i građani zabrinuti zbog sve očitijih posljedica klimatskih promjena, sve osjetnijih i na teritoriju Republike Hrvatske, zabrinuti zbog nedostatka sustavnih javnih rasprava o klimatskim temama u Republici Hrvatskoj, te imajući na umu znanstvene spoznaje svih znanstvenih polja i disciplina o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima, posljedicama, prognozama i perspektivama, mi, niže potpisani znanstvenici iz različitih akademskih disciplina, djelatni u Republici Hrvatskoj ili porijeklom iz nje, upućujemo ovaj apel javnosti i svima odgovornima. U svom zadnjem specijalnom izvještaju, objavljenom u studenom 2018., Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) upozorio je da sprječavanje nepovratnih promjena klime, koje ugrožavaju održivost civilizacije na Zemlji, zahtijeva smanjenje emisija ugljikovog dioksida (CO2) za 45% do 2030. te njihovo potpuno ukidanje do 2050.

Najozbiljnija kriza u povijesti čovječanstva

Klimatske promjene, koje bismo, dakle, bez pretjerivanja trebali nazivati preciznijim iako netehničkim terminom, klimatskom krizom, realnost su današnjeg svijeta i radi se o najozbiljnijoj i najkompleksnijoj krizi kojoj je čovječanstvo u cjelini bilo ikad izloženo. Suočeni sa sada već galopirajućom klimatskom krizom i njenim posljedicama, čini nam se opravdanim pozivati na proglašenje izvanrednog stanja. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća iz godine u godinu diljem Zemlje bilježimo posljedice klimatskih promjena od kojih ovdje ističemo (iz izvještaja IPCC-a 2013.8 i 2018.1): obaranje rekorda prosječne globalne temperature, sve učestalije i intenzivnije pojave valova vrućine tijekom ljeta i hladnih oborinskih ekstrema tijekom zima, destabilizaciju permafrosta, gubitak ledenjaka kao važnih resursa pitke vode, porast globalne razine mora, izbljeđivanje koralja, velike šumske požare, sve duža sušna razdoblja, poplave velikih razmjera te sve češće i intenzivnije suše. Posljedično, svjedočimo i velikim promjenama u okolišu, što uzrokuje sve veće probleme u proizvodnji hrane, prisilne migracije te degradaciju bioraznolikosti, koje se očituju u galopirajućem izumiranju, seljenju vrsta, među kojima su najvidljivije pojave tropskih vrsta u umjerenom pojasu. Zbog svega toga, konformističko odbijanje prihvaćanja stvarnosti klimatske krize je izgubilo svaku racionalnu utemeljenost. Istovremeno, svjedočimo pokretima za akciju koje možemo smatrati početkom globalne ekološke revolucije, novog historijskog momenta kakav čovječanstvo do sada nije iskusilo.

Jedan od glavnih zahtjeva tih pokreta je poziv institucijama da slušaju znanstvenike. Istina, znanstvenici su često vrlo skromni u javnom komuniciranju vlastitih rezultata i njihovih implikacija, što se može pripisati strogom pridržavanju pravila znanstvene metode. No, kao što je klimatolog James Hansen istaknuo: “Oprez je hvalevrijedna vrlina, no danas bismo možda ipak trebali kontrolirati našu suzdržanost, jer ona nas vodi u kataklizmičku budućnost.” Jedno od uobičajenih suzdržavanja od odlučne sustavne akcije do sada je bila pozicija da klimatske promjene predstavljaju problem, ali da to nije kriza. Jasno je da “klimatska kriza” ili “izvanredno stanje” nisu tehnički termini, kakvima bismo se koristili u znanstvenoj komunikaciji. Ipak, danas više nemamo na temelju čega ublažavati taj neugodni, ali jasan i svima razumljiv termin. Iz istog razloga, treba prekinuti štetnu praksu upotrebe terminologije, koja se odnosi na klimatsku krizu i njezino ublažavanje, u svojstvu kozmetičkog dodatka proizvodima, projektima, politikama, strategijama, proglasima i drugim političkim stajalištima. Ta terminologija ima svoj jasan i nedvosmislen sadržaj, ukorijenjen u znanstvenim činjenicama, pa se i mora koristiti u skladu s time.

U vezi s klimatskom krizom, središnji zahtjev nas, znanstvenika, jest donošenje odluka temeljenih na znanstveno utemeljenim činjenicama. Mi, znanstvenici, na temelju svih raspoloživih znanstveno utemeljenih činjenica, zaključaka eksperimentalnih mjerenja i terenskih opažanja te teorijskih modeliranja, objavljenih u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija, s punom odgovornošću tvrdimo da se radi o krizi, zapravo o izvanrednom stanju, te svojim znanstvenim autoritetom pozivamo institucije da odgovarajućim i ambicioznim mjerama stvore preduvjete za sustavno i sveobuhvatno suočavanje s tim izvanrednim stanjem.

Zahtjevi

Stoga, zahtijevamo sljedeće:

– hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske, po uzoru na već donesene slične odluke na razini EU, kao i niza drugih država;

– uključenje znanstvenika svih profila i disciplina, koji objavljuju recenzirana znanstvena istraživanja o klimatskim promjenama, njihovim implikacijama i/ili njihovu ublažavanju, u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu;

– razvoj i implementaciju politika usmjerenih k izgradnji socio-ekonomskih modela, održivijih u odnosu na postojeći;

– rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti, na svim razinama, o klimatskoj krizi, u svoj njenoj kompleksnosti, što uključuje i razvoj ambicioznih obrazovnih tema iz područja održivog razvoja, implementiranih u školske kurikulume;

– hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici, s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, što uključuje i potrebne prekvalifikacije radnika;

– prepoznavanje i poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture;

– prepoznavanje osobito ranjivih skupina u društvu te rad na minimiziranju njihove ranjivosti, kao i već pretrpljenih šteta;

– poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport lokalno dostupnih dobara iz udaljenih zemalja;

– poticanje održivih, niskougljičnih transportnih rješenja, uključujući i razvoj prateće infrastrukture;

– implementaciju održivih tehnoloških rješenja u svim aspektima života, na temelju komparativnih analiza životnih ciklusa (LCA);

– intenzivnu potporu ambicioznim znanstvenim istraživanjima usmjerenim prema odgovorima na klimatsku krizu.

Jedinstvena prilika za transformaciju

Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. Dobar početak je proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. No, ključno je sustavno djelovanje u skladu s time.

To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja. To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti. Naposljetku, to je zahtjev koji isključuje bilo kakvu diskriminaciju te poziva na solidarnost među generacijama, među rasama, vjerama, državama, svim mogućim opredjeljenjima, kao i solidarnost spram drugih živih bića. Na kraju, ističemo da smo na raspolaganju svim institucijama, kako bismo se zajednički suočili s izazovima klimatskog izvanrednog stanja.”