Hrvatska i Bugarska jedine su zemlje koje će vjerojatno ispuniti nove, ambicioznije ciljeve uvedene za e-otpad, koji pokriva mobilne telefone, prijenosnike i kućanske uređaje, prema reviziji revizora. Podaci još nisu dostupni za 2019. godinu, godinu kada su novi ciljevi stupili na snagu, ali statistika iz 2017. i 2018. pokazuje da će 25 od 27 zemalja Europske unije vjerojatno propustiti povećane ambicije u vezi s recikliranjem. Iako su se prikupljanje i oporaba e-otpada s vremenom poboljšali omogućujući postizanje prethodnih ciljeva, EU je od tada sebi postavila izazovnije ciljeve.
Trenutno se manje od 40% e-otpada reciklira. To je problematično jer EU cilja na kružno gospodarstvo, stvarajući pritisak za recikliranje plastike i metala koji se nalaze u elektronici. Primjerice, jedna tona pametnih telefona sadrži oko 100 puta više zlata od jedne tone zlatne rude. “Prikupljanje e-otpada u EU poboljšalo se s vremenom, a EU trenutno reciklira oko 80% e-otpada koji sakuplja”, rekla je Joëlle Elvinger. “Međutim, prikupljanje, recikliranje i ponovna upotreba e-otpada nisu podjednako učinkoviti u svim državama članicama i mogli bi se dodatno povećati”, dodala je.
Ilegalne pošiljke
Izvještaj je također naglasio izazove kada je u pitanju osiguravanje i provjera poštivanja postojećih pravila, kao i kršenja i kriminalne radnje, poput ilegalnih pošiljki. To je posebno zabrinjavajuće jer e-otpad može biti štetan za okoliš ako se s njim ne postupa pravilno, uključujući ispuštanje otrovnih kemikalija i čestica koje uzrokuju onečišćenje zraka, što dovodi do zdravstvenih problema za ljude.
“Drugi izazov je suočavanje s lošim upravljanjem e-otpadom, ilegalnim pošiljkama i drugim kriminalnim radnjama. Uz to, EU se suočava s izazovom daljnjeg povećanja prikupljanja, recikliranja i ponovne upotrebe e-otpada”, navodi se u pregledu. Ukazuje na 299 ilegalnih odlagališta e-otpada koje su talijanske vlasti otkrile između 2009. i 2013. Slično tome, vlasti u Španjolskoj pronašle su tvrtku za recikliranje e-otpada koja je gomilala značajne količine i ostavljala to neobrađenim.
Povećavanje ambicija
Elektronika je jedan od najbrže rastućih tokova otpada u EU. Europa je također treći najveći proizvođač e-otpada, iza Kine i Amerike, iako ima najvišu stopu prikupljanja i recikliranja od 42,5%. Nove inicijative Europske komisije također bi mogle pomoći u poticanju recikliranja e-otpada. Revizori kažu da je bilo nekih pozitivnih koraka, poput uključivanja eko dizajna u zakonodavne prijedloge. No, eko dizajn još uvijek mora ići dalje, kažu, jer tek treba pokriti elektroničku opremu poput mobilnih telefona i računala. To bi se moglo riješiti u predstojećoj inicijativi za kružnu elektroniku koja će biti predstavljena krajem 2021. godine.
Niske stope recikliranja također bi se mogle riješiti uvođenjem ciljeva e-otpada, ne samo na proizvode, već i na određene materijale e-otpada, poput obojenih metala, plemenite i rijetke zemlje, željeznih metala i ključnih vrsta plastike, prema Kevinu Bradleyju iz Međunarodnog vijeća za brom. “Postizanje ovih ciljeva usko će povezati direktivu s akcijskim planom kružnog gospodarstva i dodatno stimulirati” urbano rudarstvo “s više materijala koji se vode i čuvaju u Europi”, dodao je.
Izvor: www.euractiv.com
