Iznos od sedam centi za povratnu naknadu, smatraju udruge za zaštitu okoliša, sramotno je mali. Traže stoga od Ministarsta gospodarstva i održivog razvoja povećanje povratne naknade za ambalažu od pića. Na taj način, tvrde, povećala bi se i motivacija kod stanovništva da prikupljaju takvu ambalažu. Osim toga, traže da se zakonom obuhvati i ambalaža od pića veća od tri litre te druga ambalaža tekućih jestivih proizvoda, kozmetičkih proizvoda te onih za čišćenje.
Taj iznos trebao bi iznositi 0,10 eura kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja te maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji, kazali su iz Zelene akcije.
Od Ministarstva, kako nam je potvrdila Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije, još uvijek nisu dobili nikakav odgovor. Komentar su ostavili na javnom savjetovanju 9. prosinca 2022. godine, ali odgovora nema. “To će sad potrajati, dok se prikupe svi komentari i dok se odgovori na sve. Imaju mjesec dana da odgovore, ali to uvijek potraje”, kazala je.
U Hrvatskoj je 2006. godine uveden sustav povratne naknade za ambalažu od pića, čime je stvoren model odvojenog prikupljanja otpada, koji ujedno jamči veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića, a samim time i omogućava kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike.
Nova pravila
Sada udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau istaknule su da je potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj. Smatraju da je iznos od sedam centi sramotno nizak u Europskoj uniji, a upravo je povratna naknada financijska motivacija potrošačima da odvojeno prikupljaju otpad.
Kako smo ranije izvijestili, od ove godine vrijedi i novo pravilo. Povratna naknada od sedam centi vrijedi za sve tetrapake i bočice manje od dva decilitra, potvrdilo je to Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. To u prijevodu znači da će se povratna naknada dobivati i za tetrapak od mlijeka, ali i za male bočice alkoholnih pića. Predložen je i novi izgled oznake za povratnu ambalažu. Na poleđini će stajati kockice zbog uvođenja eura.
U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska je na dnu liste po pitanju povratne naknade. To uvelike ovisi o životnom standardu koji je u Hrvatskoj i dalje nizak. Veća motivacija prikupljanja plastične ambalaže kod nas je još uvijek, nažalost, način preživljavanja, a ne želja za čišćim okolišem. Podizanje cijene povratne naknade barem za deset centi značilo bi, prije svega, tim ljudima kojima boce osiguravaju egzistenciju.
