Među prvima smo u Europskoj uniji u recikliranju električnog i elektroničkog otpada s čak više od 80 posto recikliranog otpada takve vrste. Riječ je o nizu kućanskih aparata pa sve do fotonaponskih ploča ili bankomata.  Podatci su to Eurobarometra za 2020. godinu, koji pokazuju da je Hrvatska reciklirala 81,3%. U tom smo pogledu iznad Švedske (47%), Njemačke (38,7%), Francuske (36,6%) te Italije (32,1%),a na dnu ljestvice je, kako navodi HINA, Malta sa svega 20,8 posto.

Zbrinjavanje ove vrste otpada iznimno je važno za okoliš. Njegovim recikliranjem smanjuje se proizvodnja novih materijala koji izazivaju nastanak novih emisija stakleničkih plinova. Ako se ne obradi na propisan način, može doći do ekološke katastrofe, jer u sebi sadrži složene spojeve vrlo toksičnih tvari. Po direktivi Europske unije, kako je istaknuo načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, Zvonimir Majić, godišnja stopa odvojenog sakupljanja ove vrste otpada mora biti najmanje 65 posto prosječne mase električne opreme stavljene na tržište u tri prethodne godine. U Hrvatskoj je u 2020. stavljeno na tržište 66.505 tona takvog otpada, od čega je sakupljeno 40.772 tone, a obrađeno 38.145 tona, objasnio je.

“Uspostavom sustava gospodarenja električnim otpadom, Hrvatska je krenula u dobrom smjeru. Ciljevi sakupljanja propisani EU direktivom dostignuti su, te ukazuju na zadovoljavajuće organiziran sustav”, rekao je Majić.  Ipak, ni kod nas nije sve tako bajno. Majić je upozorio da je potrebno više raditi na razvoju mreže recikliranja takvog otpada.

On, naime, može sadržavati i druge važne metale, kao što su bakar, nikal, indij ili paladij. Utvrđeno da je u takvom otpadu otpadu prisutno 49 kemijskih elemenata, od kojih bi se mnogi mogli reciklirati za ponovnu upotrebu u drugim proizvodima. Europska komisija je uvrstila 18 od tih 49 elemenata na popis gospodarski važnih materijala za koje postoji visoki rizik od nestašice.