Ekološka hrana i “zdrava hrana” postali su pojmovi o kojima slušamo i čitamo svakodnevno, a na svjetskoj razini postali su mainstream. No, je li hraniti se zdravo postala privilegija imućnih? Jesmo li otišli u ekstrem s obzirom na to koliko je važno što pročitamo o hrani i koliko utječe na naš stil života i ono što kupujemo i jedemo?
Osim toga, u epizodi “Hrana” otvara se i pitanje održivosti poljoprivrede i prehrambenog suvereniteta.
Bacanje hrane: Navika koja opterećuje prirodu i naš budžet
Bacanje hrane za mnoge je ljude postalo navika – kupovati više hrane nego što nam je potrebno, puštati da se voće i povrće pokvari ili uzimati veće porcije nego što možemo pojesti. Upravo ove navike dodatno opterećuju naše prirodne resurse, štete okolišu i, konačno, opterećuju i naš budžet.
Osim toga, 70 posto povrata hrane ili bacanja događa se zbog logističkih problema, od čega je 15 posto zbog pogrešne deklaracije. Paralelno, 16 milijuna tona hrane se vraća, a da kupac to ni ne zna. Zato je potrebna digitalna sljedivost hrane. Na ovu temu kroz konkretne primjere o doprinosu održivosti ekonomije govori poduzetnik Marko Kozjak.
Ekološka hrana i održivost: Kako pronaći pravednije modele proizvodnje?
Hrana je jedan od osnovnih ljudskih potreba, ali isto tako može biti i izvor problema ako se ne upravlja održivo. Stoga je važno osvijestiti utjecaj hrane na okoliš, zdravlje i društvene aspekte te djelovati u skladu s tom sviješću. Samo tako možemo stvoriti prehrambeni sustav koji podržava zdravlje ljudi, planeta i društva u cjelini.
Protagonisti ove epizode govore o tome da svatko od nas može doprinijeti održivosti prehrambenog sustava. To može uključivati kupovinu lokalno proizvedene hrane, smanjenje količine hrane koju bacamo, biranje hrane koja ima manji utjecaj na okoliš te poticanje političkih odluka koje podržavaju održivi prehrambeni sustav.
Ovu temu komentira prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica, Zlata Nanić, osnivačica prvog ekološkog imanja u Hrvatskoj te Silvijom Kolar Fodor iz udruge Biovrt.
Lokalna hrana za globalno održivo sutra
OPG-ovi poput OPG Džakula i OPG Biomara predstavljaju primjer dobre ekonomije u poljoprivredi. Dobra ekonomija u ovom kontekstu znači da se poljoprivredna proizvodnja temelji na načelima održivosti, ekološke osviještenosti i pravednoj distribuciji proizvoda. U epizodi Hrana svoju su priču podijelili i Višnja i Rodoljub Džakula iz OPG Džakula te Željka Iličić iz OPG Biomara.
“Najljepše je sjediti u hladu stabla kojeg ti nisi posadio” načelo je segmenta ekonomije kojim se bavi nova dokumentarna serija Dobra ekonomija. Šest epizoda – Uvod u dobru ekonomiju, Otpad, Turizam, Energetika, Hrana i Graditeljstvo prikazuju niz poduzetničkih priča koje propituju trenutni ekonomski sustav i daju odgovor na pitanje kako da osiguramo održiv, uravnotežen život nas samih ali i generacijama koje dolaze nakon nas.
